Meta će platiti do 17,1 milijardu dolara u istorijskom poravnanju zbog tvrdnji o zavisnosti od društvenih mreža

Meta je danas postigla istorijsko poravnanje sa 47 američkih saveznih država, Distriktom Kolumbija i američkim teritorijama, pristavši da plati do 17,1 milijardu dolara kazni i uvede velike promjene u svoje proizvode zbog tvrdnji da je ugrožavala djecu društvenim mrežama koje podstiču zavisnost.

U velikom zaokretu, vlasnik Fejsbuka (Facebook) i Instagrama pristao je na finansijske kazne zbog kršenja saveznih propisa o privatnosti djece i zakona saveznih država o zaštiti potrošača, saopštile su države. Meta je takođe pristala da ograniči vrijeme koje tinejdžeri mogu da provode na njenim platformama i zabrani funkcije za koje se tvrdi da pogoršavaju probleme sa mentalnim zdravljem, čime se direktno zadire u poslovni model kompanije zasnovan na što većem angažovanju korisnika radi oglašavanja.

„Fokus ovog slučaja bio je da zaštitimo našu djecu: da zaustavimo obavještenja i upozorenja tokom noći i dok su u školi, da ih podstaknemo da prave pauze od društvenih mreža i zaštitimo od štetnih funkcija“, rekao je glavni tužilac Kolorada Fil Vajzer (Phil Weiser), prenosi Njujrok Tajms (The New York Times).

Dodao je da sporazum ide dalje od onoga što bi većina sudova vjerovatno naložila.

Poravnanje praktično okončava ključni federalni sudski postupak pred Okružnim sudom SAD za Sjeverni distrikt Kalifornije u Ouklandu, gdje su Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džersi tražili oko 200 milijardi dolara zbog optužbi da je Meta nanosila štetu djeci.

Države su u srijedu ujutro predale sudu sporazum sa Metom, a očekuje se da će ga odobriti sutkinja Ivon Gonzales Rodžers (Yvonne Gonzalez Rogers).

Odvojeno od toga, Meta je u srijedu saopštila da je postigla poravnanje sa Teksasom vrijedno oko milijardu dolara zbog sličnih optužbi.

Kompanija se i dalje suočava sa brojnim drugim tužbama školskih okruga i pojedinaca, od kojih bi neke trebalo da dođu na suđenje u narednim mjesecima.

Poravnanje bi moglo biti prelomna tačka za društvene mreže

Poravnanje bi moglo da označi prelomnu tačku za industriju društvenih mreža, koja je do sada u velikoj mjeri izbjegavala ozbiljniji regulatorni nadzor zbog štete koju njeni proizvodi mogu da nanesu djeci.

Iznos poravnanja jedan je od najvećih koje je neka tehnološka kompanija ikada platila američkim saveznim državama.

„Meta ne bi pristala na poravnanje da ne vidi šta joj se sprema i da se ne osjeća ozbiljno izloženo“, rekla je profesorka prava na Univerzitetu Stanford Nora Frimen Engstrom (Nora Freeman Engstrom).

Ukupan iznos koji će Meta platiti zavisiće od toga da li će se i druge kompanije koje upravljaju društvenim mrežama nagoditi sa državama i pristati na finansijske kazne i promjene proizvoda.

Meta će u početku platiti oko 12 milijardi dolara. Dodatnih pet milijardi platiće ako se Snap, TikTok i YouTube takođe nagode sa državama i prihvate finansijske kazne i izmjene svojih proizvoda.

Tokom razgovora sa novinarima u srijedu, pravni tim Mete saopštio je da je kompanija pregovarala o uslovima poravnanja tako da i druge kompanije budu uključene, kako bi se postavili standardi za cijelu industriju, a ne samo za Metu.

Meta želi da obezbijedi da „tinejdžeri imaju bezbjedno i korisno iskustvo na našim platformama“ i da je „sarađivala sa glavnim tužiocima saveznih država kako bi postavila novi standard za industriju“, napisao je glavni pravni direktor Mete Si Džej Mahoni (C.J. Mahoney) u objavi na blogu.

Pozvao je i druge kompanije da pristanu na poravnanje.

„Ovaj okvir može da funkcioniše samo ako nam se pridruže svi naši konkurenti“, napisao je. „Pošto tinejdžeri neprestano prelaze sa jedne aplikacije na drugu, potrebno nam je rješenje za cijelu industriju.“

Sporazum bi mogao da utiče i na druge pravne postupke protiv Mete, TikToka, YouTubea i Snapa, vlasnika Snapchata.

Hiljade tužbi protiv tehnoloških kompanija

Savezne države, škole i tinejdžeri podnijeli su hiljade tužbi protiv tehnoloških kompanija, optužujući ih da ciljaju mlade korisnike funkcijama koje izazivaju zavisnost sličnu cigaretama ili digitalnim kockarnicama.

Dio pravne strategije inspirisan je postupcima koji su tokom devedesetih godina vođeni protiv velike duvanske industrije.

Tehnološke kompanije tvrde da su uvele bezbjednosne funkcije za djecu i da ih štiti Odjeljak 230 Zakona o pristojnosti u komunikacijama, koji kompanijama pruža zaštitu od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju njihovi korisnici.

Neke od tužbi objedinjene su u niz oglednih slučajeva za naknadu štete koje su pred državnim sudom u Kaliforniji pokrenuli pojedinačni tinejdžeri, a neka suđenja zakazana su za oktobar.

Posebna grupa federalnih slučajeva vodi se u Ouklandu, a u nekima od njih učestvuju i savezne države.

Školski okruzi su takođe pokrenuli postupke, optužujući kompanije za stvaranje problema od javnog značaja zbog troškova koje škole snose kao posljedicu zavisnosti učenika od društvenih mreža.

Meta se u nekim od tih postupaka već suočila sa ozbiljnim problemima.

U martu su Meta i YouTube izgubili prvi slučaj za naknadu štete pojedincu i morali da plate šest miliona dolara odštete.

Odvojeno od toga, sudija u Novom Meksiku ovog mjeseca je naložio Meti da plati gotovo milijardu dolara kazni u slučaju koji je pokrenuo glavni tužilac te države zbog kršenja zakona o zaštiti potrošača.

Odluka kompanije da pristane na poravnanje pokazuje njenu ranjivost u trenutku kada su suđenja stvorila izrazito negativnu sliku o načinu na koji se odnosila prema mladim korisnicima.

Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg) morao je da se brani od dokaza da je znao za štetu koju su proizvodi kompanije nanosili djeci. Očekivalo se da ponovo svjedoči na suđenju u Ouklandu.

Meta je prošlog mjeseca saopštila da je samo u drugom kvartalu potrošila oko dvije milijarde dolara na rješavanje pravnih problema.

Sporazum takođe okončava postupak koji je protiv Mete pokrenuo glavni tužilac Tenesija zbog kršenja propisa o zaštiti potrošača.

Dnevno ograničenje Fejsbuka i Instagrama

Poravnanje će praktično primorati Metu da uvede velike promjene u proizvode za sve korisnike u SAD.

Kompanija je pristala da prekida beskonačno skrolovanje i uvede dnevno ograničenje korišćenja Instagrama i Fejsbuka (Facebook) na dva sata.

Kako bi smanjila kompulsivnu upotrebu i ometanje sna, kompanija će ograničiti korišćenje platformi između ponoći i šest sati ujutro, dok će obavještenja biti utišana između 22 sata i sedam ujutro.

Meta će takođe ograničiti funkcije koje psiholozi povezuju sa negativnim društvenim poređenjem, kao što su filteri za uljepšavanje i prikazivanje broja lajkova.

Biće pojačani i alati za provjeru uzrasta i roditeljska kontrola.

„Ovo je ogromna pobjeda za javno zdravlje mladih u Distriktu Kolumbija i širom zemlje, a bezbjednosne funkcije koje će Meta morati da uvede iz temelja će i odmah promijeniti način na koji mladi koriste Instagram i Faejsbuk“, rekao je glavni tužilac Distrikta Kolumbija Brajan Švalb (Brian Schwalb).

On je podsjetio da je Meta prva kompanija društvenih mreža koja se nagodila sa saveznim državama i dodao da „neće biti posljednja“.

Snap je odbio da komentariše. YouTube, koji je u vlasništvu Alphabeta, i TikTok nijesu odmah bili dostupni za komentar.

Poravnanje sa desetinama saveznih država pokazalo bi da je za Metu „rizik od zadržavanja beskonačnog skrolovanja, automatskog reprodukovanja sadržaja, filtera i sličnih funkcija jednostavno postao prevelik“, rekao je profesor Pravnog fakulteta Djuk (Duke), Stjuart Bendžamin (Stuart Benjamin), koji je i kodirektor Centra za inovacionu politiku tog univerziteta.

„Zaključili su da taj rizik na ovaj ili onaj način moraju da uklone“, rekao je.

Zemlje širom svijeta sve više ograničavaju korišćenje društvenih mreža među mladima.

Australija je prošle godine postala prva zemlja koja je zabranila djeci mlađoj od 16 godina korišćenje društvenih mreža.

Danska, Francuska, Njemačka, Španija, Indija, Indonezija, Malezija i druge zemlje uvele su ili razmatraju slična pravila.

Evropska unija je prošlog mjeseca napravila prvi korak ka sopstvenoj zabrani, koja bi bila najveća takve vrste na svijetu.

U Sjedinjenim Američkim Državama zakonodavci su ponovo predstavili Zakon o bezbjednosti djece na internetu (Kids Online Safety Act), koji bi trebalo da ojača zaštitu privatnosti maloljetnika i omogući im da isključe algoritamske funkcije koje se povezuju sa kompulsivnim korišćenjem društvenih mreža.

Više saveznih država takođe je usvojilo zakone čiji je cilj ograničavanje štete koju društvene mreže mogu da nanesu djeci.