DOGE je slomio američki meteorološki sistem, sada cijenu plaćaju ribari, osiguravači i poljoprivrednici

Kada Brajan Riči (Brian Ritchie) svojim 53 stope dugim čarter brodom isplovi u hladne i nemirne vode zaliva Kuk (Cook Inlet), u blizini Homera na Aljasci, sa desetak ili više ribolovaca koji se nadaju ulovu pacifičke iverke, sada mnogo pažljivije prati vremenske prilike. Razlog je to što je automatizovana stanica Nacionalne meteorološke službe, koja je pružala detaljne lokalne podatke o vjetru, van funkcije i neće ponovo proraditi najmanje do novembra.
„Sezona je duga, a već pola godine ne znamo šta vjetar radi u dijelu zaliva u kojem mnogo lovimo“, rekao je Riči. „To je prilično važno, naročito za čarter ribolov. Ljudi koje vodim vole da gledaju ‘Deadliest Catch’, ali ne vole da ga žive.“
Problem sa meteorološkom stanicom na koju se Riči oslanja, a koji za sada nije doveo ni do kakve katastrofe, nije usamljen slučaj.
Širom SAD smanjen je broj lansiranja meteoroloških balona, čime je smanjena i količina podataka o temperaturi, vazdušnom pritisku, vlažnosti, brzini i pravcu vjetra koji se koriste u modelima vremenske prognoze, prognozama za požare i pomorski saobraćaj, ali i u vazduhoplovstvu.

Uz američke obale, manje bova mjeri stanje talasa nego 2024. godine. Dok šumski požari bjesne zapadnim saveznim državama, nedostaje specijalizovanih meteorologa koji mogu da obezbijede detaljne podatke potrebne lokalnim zajednicama i vatrogascima za donošenje taktičkih odluka koje spašavaju živote, rekli su za Forbes izvori upoznati sa situacijom.
Ukinut program koji je dvije decenije pratio arktički led
Program koji je dvije decenije pratio arktički led upravo je ukinut, dok su zaustavljeni planovi za novu generaciju meteoroloških satelita koji bi trebalo da zamijene dva ključna satelita za koje se očekuje da bi početkom 2030-ih mogli početi da otkazuju.
To je ono što se događa kada država počne da rastavlja ogromni sistem za prikupljanje informacija o životnoj sredini.
Decenijama građena široka mreža satelita, balona, bova, radarskih stanica i naučnika američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) predstavlja oslonac za veliki dio američke ekonomije.
Ribari te podatke koriste kako bi odlučili da li je bezbjedno isploviti. Poljoprivrednici da odrede kada da siju i žanju. Aviokompanije da planiraju rute letova. Osiguravajuće i reosiguravajuće kuće koriste ih za procjenu mogućih gubitaka od velikih događaja, poput uragana, požara i nesreća velikih razmjera.
Elektroprivrede, građevinske kompanije i službe za vanredne situacije koriste ih za upravljanje elektroenergetskim mrežama, zaštitu infrastrukture i spašavanje života.
„Ponekad su posljedice malo raspršenije, osim ako nijeste direktno zaposleni u tim sektorima“, rekao je Kosta Samaras (Costa Samaras), direktor Instituta Skot za energetske inovacije (Scott Institute for Energy Innovation) na Univerzitetu Karnegi Melon (Carnegie Mellon University), koji je savjetovao administraciju Džoa Bajdena (Joe Biden) o prilagođavanju infrastrukture klimatskim promjenama.
„Postoje i vrlo jednostavna pitanja poput: ‘Hoće li moja ulica biti poplavljena? Približava li se uragan? Jesam li bezbjedan od tornada?’ Sve su to vrlo konkretne posljedice koje ljudi širom zemlje razumiju.“
Sada se problemi pojavljuju tiho
Sistemi NOAA rijetko su skretali pažnju na sopstvenu vrijednost. Jednostavno su funkcionisali – sve dok nijesu prestali.
Sada se problemi pojavljuju tiho: jedna neispravna meteorološka stanica, jedan balon manje, jedna zastarjela mapa, jedna po jedna ugašena internet stranica sa klimatskim podacima.
U desetinama razgovora sa sadašnjim i bivšim zaposlenima NOAA i predstavnicima industrija koje zavise od njenih podataka, Forbes je utvrdio da postepeno gašenje američkog sistema za praćenje životne sredine povećava rizike po živote i imovinu, dok istovremeno stvara nove troškove za kompanije i potrošače.
Sami sistemi i rezovi koji su u njima napravljeni možda djeluju nepoznato i tehnički, ali račun koji će stići neće biti.
Glavni uzrok je program DOGE Ilona Maska (Elon Musk), koji je početkom 2025. godine drastično smanjio broj radnih mjesta, budžete i programe u saveznim agencijama, u svojevrsnom masakru nalik „Crvenoj svadbi“.
U NOAA, pod čijim okriljem djeluje Nacionalna meteorološka služba (NWS) i koja je odgovorna za pružanje ključnih informacija o vremenskim i klimatskim obrascima, sve je počelo smanjenjem budžeta za 10 odsto i ukidanjem oko 17 odsto radnih mjesta – ukupno oko 2.500 zaposlenih.

„DOGE je raskomadao agenciju“
Još gore, među onima koji su otišli bile su stotine iskusnih istraživača NOAA i NWS-a koji su prihvatili programe prijevremenog penzionisanja.
„DOGE je raskomadao agenciju“, rekao je Kreg Meklin (Craig McLean), dugogodišnji istraživač NOAA i bivši glavni naučnik, koji se penzionisao 2022. poslije više od 40 godina rada.
„Iz NOAA je do aprila prošle godine otišlo ukupno 27.000 godina iskustva.“
Kongres je spriječio još dublje rezove, ali Trampova administracija sada traži dodatno smanjenje od 27 odsto u fiskalnoj 2027. godini, sa ciljem da budžet smanji sa 6,17 milijardi na oko 4,4 milijarde dolara, počevši od ove godine. Kritičari tvrde da bi to izazvalo još širu štetu.
„Još je štetnije prekidanje ne budućih usluga, već informacionih proizvoda koji širom sistema postaju zastarjeli“, rekao je Stiven Volc (Stephen Volz), fizičar koji se u junu penzionisao sa mjesta pomoćnika administratora NOAA.
„Tu vidite tih hiljadu malih rezova koji vode ka informacionom neznanju.“
Nacionalna meteorološka služba ponovo zapošljava ljude. Od kraja prošle godine angažovan je 321 meteorolog, hidrolog, tehničar za elektroniku i fizičar, rekao je portparol Kristofer Vakaro (Christopher Vaccaro).
Nije iznio detalje o ukupnom broju zaposlenih u NOAA. Dodao je da svih 122 lokalnih kancelarija NWS-a za vremensku prognozu imaju dovoljno zaposlenih da obezbijede neprekidan rad 24 sata dnevno.
Rejčel Hager (Rachel Hager) iz NOAA Fisheries rekla je da agencija ne komentariše „pitanja zaposlenih ili internog upravljanja“ i da optimizuje raspoložive resurse.
Vremenske prilike utiču na čak šest odsto američkog BDP-a

Neispravna meteorološka stanica u Homeru na Aljasci samo je jedan primjer koliko podaci koje NOAA prikuplja predstavljaju osnovu ne samo za aplikacije za vremensku prognozu, već i za pomorske rute, modele osiguranja i odluke poljoprivrednika.
Ti podaci utiču na odluke arhitekata, graditelja puteva i gradskih inženjera, a koriste se i za izdavanje upozorenja na katastrofe.
Vremenske prilike utiču na čak šest odsto američkog BDP-a, odnosno na ekonomsku aktivnost vrijednu do 1,34 biliona dolara godišnje.
Nacionalna meteorološka služba je 2024. procijenila da za svaki dolar koji poreski obveznici ulože u nju stvara 73 dolara vrijednosti.
„Možda nijedna druga savezna institucija ne omogućava veći obim ekonomske i komercijalne aktivnosti od NOAA i njenih izvora podataka“, rekao je Frenk Nater (Frank Nutter), bivši predsjednik Udruženja reosiguravača Amerike (Reinsurance Association of America – RAA), industrije koja finansijski stoji iza osiguravajućih kompanija.
On je to rekao Kongresu 2025, kada je lobirao za vraćanje finansiranja NOAA koje je DOGE želio da smanji.
Upravo zato je NOAA dio Ministarstva trgovine.
„Vrijeme na ovaj ili onaj način utiče praktično na dvije trećine naše ekonomije“, rekao je Džon Morales (John Morales), bivši meteorolog NWS-a i osnivač konsultantske kompanije ClimaData Corp.
„A danas je mnogo više stvari izloženo opasnosti. To svakako doprinosi rastu broja katastrofa čija se šteta mjeri milijardama dolara.“
Manji broj meteoroloških balona i okeanskih bova, kao i neizvjesna budućnost meteoroloških satelita, zabrinjavaju pojedine industrije.
„Posmatranje prirodnih opasnosti i pristup podacima predstavljaju osnovnu odgovornost savezne države i ključnu nacionalnu sposobnost koja služi svakom Amerikancu“, rekla je Karali Morel (Karalee Morell), izvršna potpredsjednica i glavna pravna savjetnica RAA.
Meteorolozi zatečeni nekim događajima
Morel je posebno zabrinuta zbog nedostatka zaposlenih i posljedica koje to ima na sposobnost NOAA da prikuplja podatke koji se koriste u modelima vremenske prognoze i prognozama od suštinskog značaja za građevinarstvo, nekretnine, vazduhoplovstvo i osiguranje – sektore koji godišnje doprinose američkom BDP-u stotinama milijardi dolara.
Meteorolozi su već bili zatečeni nekim događajima.
U centralnom Kanzasu niko nije predvidio dva tornada koja su pogodila region ovog proljeća, očigledno zbog nedostatka zaposlenih.
Praznine u podacima meteoroloških balona, takođe povezane sa manjkom osoblja u NOAA, dovele su do manje preciznih prognoza intenziteta i putanje tajfuna Halong na zapadu Aljaske prošlog oktobra.
Modeliranje koje je uradio Alen Džerard (Alan Gerard), bivši meteorolog NWS-a, pokazuje pad preciznosti globalnog prognostičkog modela NWS-a između 2024. i 2025. godine.
Nakon „uragana DOGE“, pritužbe industrijskih grupa i saveznih država pokrenule su dvostranačke pokušaje u Kongresu da se dio finansiranja NOAA vrati.
Na primjer, nakon smrtonosnih poplava u Teksasu prošlog ljeta, NWS-u je odobreno da zaposli 450 ljudi, ali izgleda da je do kraja juna angažovano samo oko 275.
Većina njih ima manje iskustva od zaposlenih koji su prošle godine prihvatili otpremnine, rekla je Margaret Kuni (Margaret Cooney), stručnjakinja za energetsku i klimatsku politiku iz liberalno orijentisanog Centra za američki napredak (Center for American Progress).
„U ovu sezonu ekstremnih vremenskih prilika ušli su sa najmanje 300 zaposlenih manje i sa znatno manjim institucionalnim znanjem nego prije DOGE-a“, rekla je.
„Uz manje resursa i zaposlenih, ljudi koji su ostali preopterećeni su i nemaju alate koji su im potrebni da dosljedno uspješno obavljaju posao.“
Ne dobijaju odobrenje za putovanja
Danas istraživači NOAA često ne dobijaju odobrenje za putovanja do lokacija na kojima se dugoročno obavljaju mjerenja – poput meteorološke stanice u Homeru na Aljasci – kako bi izvršili kalibraciju i održavanje, rekao je jedan zaposleni u NOAA koji je želio da ostane anoniman.
Tokom posljednjih 18 mjeseci ugašene su internet stranice i baze podataka NOAA, uključujući Climate.gov, bazu Billion Dollar Weather and Climate Disasters, Radar Next, kao i regionalne pomorske i klimatske baze podataka.
Dio tih istraživanja sada održavaju volonteri izvan institucije na internet stranicama koje nijesu u vlasništvu vlade.
„Protekla godina bila je prava vožnja rolerkosterom“, rekao je Čed Berginis (Chad Berginnis), izvršni direktor Udruženja upravljača poplavnim područjima saveznih država (Association of State Floodplain Managers).
Njegova organizacija koristi podatke NOAA za projektovanje infrastrukture poput propusta, kanalizacije i odvodnih kanala tako da mogu izdržati obilne padavine i poplave.
Nakon smanjenja broja zaposlenih, izvještaji o statusu ključnog ažuriranja te baze podataka, poznatog kao Atlas-15, mjesecima su prestali da stižu, iako je projekat sada ponovo vraćen na pravi put.
Slično tome, meteorološki sateliti čije planiranje traje godinama trenutno funkcionišu, ali se buduća unapređenja ne pripremaju, rekao je Volc, bivši pomoćnik administratora NOAA.
„Satelitski programi zahtijevaju mnogo vremena. To su svemirski sistemi koji traju generacijama – velike nadogradnje radite svakih 10 do 20 godina. A sada smo otprilike na pola, možda dvije trećine, implementacije nove generacije satelita u niskoj Zemljinoj orbiti“, rekao je.
Međutim, planiranje njihovih zamjena zaustavljeno je prošlog proljeća, nakon dolaska DOGE tima.
„Moja najveća briga je da neće biti spremni… kada budu potrebni 2032. godine“, rekao je Volc.
Ne osjećaju svi poremećaje
Ipak, poremećaje ne osjećaju svi.
Kerolin Olson (Carolyn Olson), koja u Kotonvudu (Cottonwood) u Minesoti uzgaja organski kukuruz, soju, pšenicu i lucerku i potpredsjednica je Minnesota Farmers Bureaua, rekla je da desetodnevne prognoze NWS-a, na koje se oslanja kako bi odredila vrijeme sjetve, nijesu pogođene rezovima budžeta ili broja zaposlenih.
Stanica NWS-a u Sijuks Folsu (Sioux Falls), u Južnoj Dakoti, koja priprema te prognoze, ovog ljeta je čak „dobila ogromnu nadogradnju radara“, rekla je.
„Možda imam više sreće od ljudi u nekim drugim područjima“, rekla je Olson, koja sebe opisuje kao zaljubljenicu u meteorologiju.
NWS ju je obučio za posmatranje oluja, a sa svoje farme svakodnevno šalje podatke o padavinama u NOAA mrežu CoCoRaHS.
Još rezova
Uprkos vrijednosti koju NOAA ima za ekonomiju, Trampova administracija želi da nastavi budžetske i kadrovske rezove koje je započeo DOGE.
Prije nego što je postao direktor Kancelarije za upravljanje i budžet, Rasel Vot (Russell Vought) bio je jedan od glavnih autora Projekta 2025 (Project 2025), kontroverznog skupa predloga za Trampov drugi mandat.
Tramp je tokom predizborne kampanje tvrdio da nije upoznat sa tim projektom, ali je kao predsjednik u velikoj mjeri sprovodio njegove ideje.
U dokumentu je navedeno da NOAA „treba rasformirati, a mnoge njene funkcije ukinuti, prebaciti drugim agencijama, privatizovati ili staviti pod kontrolu saveznih država i teritorija“.
To se nije dogodilo pod Maskom, ali Vot i dalje gura taj plan kroz zahtjev za budžet za 2027. koji je u aprilu predao Kongresu.
Predlog predviđa smanjenje budžeta NOAA za 1,6 milijardi dolara, dok bi izdvajanja za odbranu bila povećana za 500 milijardi, na 1,5 biliona dolara u fiskalnoj 2027. godini.
Njime bi bili ukinuti programi koje Vot naziva „Green New Scam programima u NOAA“, poput obrazovnih grantova za koje tvrdi da su „dosljedno finansirali napore da se studenti radikalizuju protiv tržišta, promoviše DEI i širi neosnovana ekološka panika“.
Odbacivanje klimatske nauke od strane administracije dovelo je i do toga da preostali zaposleni u NOAA moraju da paze na sam jezik koji koriste.
„Morali smo da trošimo dodatno vrijeme kako bismo izbjegli riječ ‘klima’“, navodi se u anonimnim komentarima zaposlenih dostavljenim Forbesu.
Na primjer, prilikom traženja finansiranja za istraživanja, riječ „klima“ zamjenjuju izrazima poput „promjenjivi ekosistemi“ ili „sezonske promjene“, navode ljudi upoznati sa situacijom.
„Pokušavamo da radimo istu vrstu klimatskih istraživanja, mada sa manje ljudi, ali moramo da hodamo na prstima kako bismo ostali ispod radara“, rekao je jedan zaposleni.
Takav agresivan odnos prema klimatskim pitanjima pogodio je i projekte koji zapravo nemaju veze sa klimatskom naukom.
Bil Djui (Bill Dewey), portparol kompanije za akvakulturu Taylor Seafood, koji i sam vodi farmu školjki uz obalu države Vašington, kaže da je njegova farma bila uključena u projekat finansiran grantom NOAA za sakupljanje algi i njihovo prebacivanje na poljoprivredno zemljište kako bi se poboljšao kvalitet tla.
„Ali pošto se projekat zvao ‘Blue Carbon to Green Fields’, administracija ga je ukinula“, rekao je.
Grant NOAA vrijedan pet miliona dolara, namijenjen studiji Univerziteta Vašington, trebalo je da utvrdi da li alge imaju pozitivan efekat na poljoprivredne kulture.
Finansiranje je djelimično vraćeno, ali bez sredstava za naučna istraživanja.
„Daće mi nešto novca da uberem morske alge i dam ih nekim poljoprivrednicima“, rekao je Djui.
„Nadam se da ćemo uspjeti da sprovedemo makar neki nivo istraživanja kako bismo shvatili postoji li od toga zaista neka korist.“
Istraživanja NOAA o zakiseljavanju okeana spasila kompaniju
Problemi NOAA utiču i na Taylor Seafood, kompaniju koja godišnje prodaje 80 miliona dolara vrijedne ostrige, školjke, dagnje i geodake uzgojene uz obalu države Vašington.
Djui kaže da su istraživanja NOAA o zakiseljavanju okeana, koje nanosi štetu njihovoj proizvodnji, vjerovatno spasila ovu 136 godina staru kompaniju još 2009.
Međutim, novi plan istraživanja obnove staništa koji je Taylor podnio NOAA sada ne napreduje brzinom kojoj su se nadali, očigledno zbog smanjenih naučnih kapaciteta agencije.
„Frustrirani smo brzinom kojom se sve odvija“, rekao je.
Želja da se funkcije agencije privatizuju
Votov predlog za drastično smanjenje NOAA djelimično se zasniva na njegovoj želji da se funkcije agencije privatizuju.
Stručnjaci za upravljanje poplavnim područjima poput Berginisa, kao i građevinski inženjeri i urbanisti, strahuju da bi to povećalo troškove i dovelo do manje pouzdanih podataka.
Gradovi i savezne države morali bi da počnu da plaćaju privatnim kompanijama podatke koji su do sada finansirani saveznim porezima, rekla je Marša Anderson Bomar (Marsha Anderson Bomar), predsjednica Američkog društva građevinskih inženjera (American Society of Civil Engineers) i dugogodišnja inženjerka grada Atlante i njegove saobraćajne agencije.
I ona i Berginis zabrinuti su da privatne kompanije ne bi bile jednako otvorene u vezi sa metodologijom kao NOAA, zbog čega bi podaci mogli biti manje pouzdani.
„Koliko možete biti sigurni da imaju stručnjake koji će se pobrinuti da imamo prave podatke, u pravom obliku, koji su tačni, provjereni i potvrđeni? To su stvari o kojima inženjeri brinu“, rekla je za Forbes.
„Jer ako koristim izvor podataka za koji ne znam sa sigurnošću da je validiran, mogu veoma pogriješiti. Dovoljna je mala greška u početnom proračunu da kasnije nešto pođe veoma loše.“
Mask i Vot možda ne pridaju veliki značaj onome što NOAA radi, ali očuvanje širine njenog djelovanja prioritet je za brojne industrije.
„Prikupljanje osnovnih podataka nije seksi, pa ne privlači pažnju javnosti, ali garantujem vam da je ono temelj ne samo naših napora za smanjenje rizika od katastrofa, već, po mom mišljenju, i našeg uspjeha kao zemlje“, rekao je Berginis.
„Dobra, čvrsta nauka i kvalitetni podaci omogućavaju nam da na njima gradimo programe, politike i sve ostalo. Ako uklonite taj temelj, veoma, veoma sam zabrinut u kom pravcu će nas to odvesti.“
Alan Ohnsman, Forbes
DOGE Broke America’s Weather Machine. Now Fishermen, Insurers And Farmers Are Paying For It