Slovenija od Brisela traži izuzetak koji Hrvatska već ima i koji bi mogao sniziti cijene goriva

Cijene goriva u Sloveniji i dalje su visoke. Litar benzina od 95 oktana, uprkos pojeftinjenju u utorak, košta 1,603 eura, litar dizela 1,828 eura, a litar lož-ulja 1,436 eura.

Litar dizela na pumpama van autoputeva i brzih saobraćajnica skuplji je za oko 35 centi nego krajem februara, kada su Izrael i SAD napali Iran. Razlika je slična i kod lož-ulja, dok je kod benzina manja i iznosi 16 centi.

Cijena bi mogla biti i viša. Vlada Roberta Goloba još je na proljeće, kako bi ublažila poskupljenje goriva, smanjila akcize na minimum koji važi u cijeloj Evropskoj uniji. Vlada Janeza Janše je od ove sedmice na dva mjeseca zamrzla doprinos za energetsku efikasnost i ekološku naknadu za zagađenje vazduha emisijama ugljen-dioksida.

Time je znatno sužen izbor mogućih mjera koje bi vlada još mogla sprovesti ukoliko bi gorivo nastavilo da poskupljuje. Ministarstvo finansija je sada za Forbes Slovenija saopštilo da će Slovenija od Evropske komisije zatražiti dozvolu da akcize na motorna goriva spusti ispod najnižeg nivoa propisanog evropskom direktivom.

Cijene bi mogle duže ostati visoke

U Ministarstvu objašnjavaju da evropsko zakonodavstvo, iako propisuje najniže nivoe oporezivanja energenata, omogućava državama članicama da u posebnim okolnostima zatraže drugačiji poreski tretman.

Komisija razmatra svaki zahtjev i, po pravilu, u roku od tri mjeseca od prijema svih potrebnih informacija predlaže Savjetu EU da ga odobri ili objašnjava zbog čega ne podržava izuzetak.

Slovenija će u obrazloženju navesti da sukob na Bliskom istoku, koji je počeo krajem februara i podiže cijene nafte, predstavlja geopolitički rizik širih razmjera i dugotrajnije prirode, zbog čega se može očekivati da cijene goriva ostanu povišene duži period.

Janšina vlada je u junu povećala i marže naftnih trgovaca, koje su uračunate u regulisanu cijenu. I to podiže cijene goriva za nekoliko centi po litru.

Hrvatska je već uspjela

Slovenija svojim zahtjevom slijedi Hrvatsku i Švedsku, koje su dozvolu za smanjenje akciza ispod evropskog minimuma zatražile ubrzo nakon početka sukoba na Bliskom istoku.

Hrvatska je to učinila 2. aprila, nešto više od mjesec nakon početka sukoba na Bliskom istoku, koji su zaustavili protok goriva kroz Hormuški moreuz. Prije sedmicu, odnosno tri mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, dobila je zeleno svjetlo Brisela, što pokazuje da se može očekivati da bi izuzetak mogao biti odobren i Sloveniji.

Vlada Andreja Plenkovića će od 1. avgusta ove godine do kraja januara 2027. moći da smanji akcize na bezolovni benzin za najviše 21,95 centi, a na dizel za najviše 22,5 centi ispod minimuma EU.

Tako akcizu na benzin može sniziti na 13,95 centi, a na dizel na 10,5 centi. Time bi Hrvatska mogla značajno da smanji cijene goriva.

Komisija je u obrazloženju odluke navela da bi ta mjera, prema njenoj procjeni, mogla obezbijediti pristupačniju energiju za građane i privredu, a da pritom ne naruši funkcionisanje tržišta.

Ipak, upozorila je da neselektivno smanjenje poreza može dovesti do znatnog manjka u budžetu i povećati tražnju za fosilnim gorivima, čime bi se dodatno pogoršala neravnoteža između ponude i tražnje. Zbog toga bi mjera morala biti strogo vremenski ograničena, zaključili su u Briselu.

U slovenačkom Ministarstvu finansija navode da ni dozvola Brisela ne znači da će Hrvatska zaista smanjiti akcize, niti da će to učiniti u punom iznosu koji je zatražila.

Podsjećaju da je Slovenija nakon početka rata akcizu na dizel sve vrijeme držala na minimalnih 33 centa po litru, dok ju je Hrvatska u junu, na početku turističke sezone, čak povećala.

Mač sa dvije oštrice

Smanjenje akciza, koje bi svakako donijelo olakšanje vozačima automobila na benzin i dizel, kompanijama i onima koji se griju na lož-ulje, ima i drugu stranu.

Svaki cent niže akcize znači manje prihoda za državni budžet. To pokazuje i ovogodišnji primjer Slovenije: zbog smanjenja akciza nakon početka rata u februaru, država je od marta do maja prikupila oko 39 miliona eura manje nego što bi prikupila da je zadržala februarski nivo akciza.

Prihodi od akciza na energente ipak, barem u prvih pet mjeseci ove godine, nijesu bili znatno niži nego prošle godine. Od januara do maja iznosili su 408 miliona eura, dok su u istom periodu prošle godine bili 413 miliona eura.

Zbog toga i Ministarstvo finansija u odgovoru za Forbes Slovenija navodi da značajnije smanjenje akciza na energente „kratkoročno i djelimično može ublažiti uticaj rasta cijena naftnih derivata na krajnje potrošače, ali istovremeno utiče na visinu javnih prihoda i fiskalnu stabilnost države“.

Moguća intervencija pogoršala bi polaznu osnovu za planere septembarskog rebalansa budžeta, kojim Ministarstvo želi da uravnoteži javne finansije.

Koliki će biti budžetski manjak zbog upravo uvedenog dvomjesečnog zamrzavanja ekološke naknade za zagađenje vazduha emisijama ugljen-dioksida, u Ministarstvu finansija nijesu saopštili.

Nijesu naveli ni koliko će manje novca biti prikupljeno zbog dvomjesečnog zamrzavanja doprinosa za energetsku efikasnost, koji predstavlja prihod Eko fonda.

Stevanović prozvao SDS: Da vodim vladu, suprotstavio bih se

Još od predizborne kampanje u politici se pominje i jedno briselsko ograničenje koje, barem na prvi pogled, nepotrebno poskupljuje gorivo.

Predsjednik parlamentarne stranke Resnica i predsjednik Državnog zbora Zoran Stevanović još je tokom predizborne kampanje više puta upozoravao da se u osnovicu za obračun poreza na dodatu vrijednost na gorivo uključuju i akcize.

Ukoliko akcize iznose 33 centa, PDV na akcizu iznosi sedam centi po litru goriva, što nije zanemarljivo.

U Ministarstvu finansija, međutim, kažu da je i to posljedica odredbi evropske direktive i da država nema mehanizam kojim bi mogla zaobići to pravilo.

Stevanović je nedavno izazvao premijera Janšu izjavom da bi, kada bi on vodio vladu, djelovao u Briselu.

„Resni.ca bi se, da vodi vladu, usudila da se suprotstavi Briselu i zakonski odredi cijenu goriva tako što bi sniženim PDV-om oporezovala samo neto cijenu nafte bez akcize, što bi odmah smanjilo cijenu goriva“, rekao je u video-snimku objavljenom na društvenim mrežama stranke.

Ministarstvo finansija je sada za Forbes Slovenija objasnilo da takva mjera nije moguća.

Kako navode, pravilo za utvrđivanje poreske osnovice za obračun PDV-a propisano je evropskom direktivom o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost, koja ne dozvoljava da akciza bude isključena iz osnovice za obračun PDV-a.

Direktiva ne omogućava ni da država članica za takvu mjeru dobije posebnu dozvolu ili odstupanje, kao što može zatražiti privremeno smanjenje minimalnih akciza.

Direktiva državama članicama ne dozvoljava ni primjenu snižene stope PDV-a na prodaju motornih goriva, zaključuju u Ministarstvu kojim rukovodi Andrej Šircelj iz najveće koalicione stranke SDS.

Andreja Lončar, Forbes Slovenija