Kokoške i svinje mogli bi biti veliki dobitnici talasa AI filantropije vrijednog 300 milijardi dolara

Krajem prošle godine, dok se zagovornik borbe protiv industrijskog uzgoja životinja Luis Bolard (Lewis Bollard) pripremao za gostovanje u emisiji Dwarkesh Podcast, koju pažljivo prati krug ljudi iz AI industrije, voditelj Dvarkeš Patel (Dwarkesh Patel) iznenadio ga je ponudom: iz sopstvenog džepa izdvojiće do 250.000 dolara kako bi udvostručio donacije slušalaca organizaciji FarmKind, koja se bori protiv industrijskog uzgoja životinja.

Za većinu voditelja podkasta, 250.000 dolara predstavlja budžet za cijelu sezonu. Patel je na to gledao kao na svojevrstan test altruizma svoje imućne publike.

Bolard, naviknut da zagovaranje dobrobiti životinja sa farmi posmatra kao nišnu oblast, imao je dvije neposredne reakcije. Prvo ga je iznenadila Patelova velikodušnost. Zatim se uplašio da bi cijela akcija mogla propasti, pa je diskretno kontaktirao svoju mrežu donatora kako bi obezbijedio rezervne „donacije iz saosjećanja“ za slučaj slabog odziva.

Patel nije bio zabrinut. Argument za doniranje predstavio je jezikom koji odgovara istraživačima vještačke inteligencije: trošak, obim i mjerljiva patnja.

Donacija od jednog dolara, rekao je, mogla bi pomoći da deset kokošaka bude izvučeno iz skučenih baterijskih kaveza, što je ekvivalent ublažavanju deset godina patnje. Zatim je pozvao slušaoce da prikupe punih 250.000 dolara kako bi iskoristili njegovu ponudu za udvostručavanje donacija.

Nakon emisije bio je još direktniji, objavivši:

„Otvoreno govoreći, među slušaocima ima onih koji mogu dati mnogo više. S obzirom na to koliko je ova tema zanemarena, jedna takva osoba mogla bi sama promijeniti situaciju za desetine milijardi životinja.“

Apel je uspio. Limit od 250.000 dolara dostignut je za manje od dva dana.

Kako su donacije pristizale, Bolard i Patel pokušavali su da pronađu druge velike donatore koji bi produžili akciju udvostručavanja sredstava. Na kraju je kampanja prikupila gotovo 2,5 miliona dolara.

Bolard procjenjuje da između 80 i 90 odsto donatora ranije nikada nije dalo novac inicijativi protiv industrijskog uzgoja životinja. Većina njih bili su zaposleni na nižim i srednjim pozicijama u laboratorijama za razvoj vještačke inteligencije.

Za Bolarda, koji u filantropskom fondu Coefficient Giving vodi kampanju protiv industrijskog uzgoja, priliv od 2,5 miliona dolara bio je više od samo izuzetno uspješne sedmice. Bio je to signal tržišta, odnosno nagovještaj ogromnog i još neiskorišćenog izvora kapitala nastalog zahvaljujući procvatu AI industrije.

Taj procvat stvorio je novu klasu donatora: mlade, analitične, novopečene bogataše, spremne da daju novac za ciljeve koje smatraju vrijednim podrške.

Za zagovornike poput Bolarda, to predstavlja rijetku priliku da se novac iz Silicijumske doline usmjeri ka oblastima koje je tradicionalna filantropija dugo zanemarivala, počevši od milijardi životinja koje žive na industrijskim farmama.

Nakon podkasta, Bolard je sa Patelom organizovao niz neformalnih večera u velikim AI laboratorijama, uključujući OpenAI, na kojima se razgovaralo o postupanju prema domaćim životinjama na industrijskim farmama.

To se isplatilo. Bolard kaže da je samo ove godine prikupio 40 miliona dolara za inicijative protiv industrijskog uzgoja.

„Kod mladih ljudi iz AI svijeta mnogo češće postoji spremnost da kažu: ‘Da, napisaću ček na milion dolara. Naravno’“, rekao je.

Talas filantropije od 300 milijardi dolara

Zbog toga je sadašnji trenutak posebno zanimljiv.

Prema riječima Džejmi Haklmen (Jamie Hackleman), direktorice centra za filantropiju u okviru privatnog bankarstva DžejPiMorgana (JPMorgan), čak 300 milijardi dolara moglo bi tokom narednih nekoliko godina biti usmjereno u filantropske svrhe, tempom od oko 30 milijardi dolara godišnje.

Najveći potencijalni filantropski gigant je fondacija OpenAI-ja, koja posjeduje udio od 26 odsto u toj kompaniji, trenutno procijenjen na oko 220 milijardi dolara.

Još jedan veliki igrač je Antropik (Anthropic). Svaki od sedam osnivača kompanije vrijedi oko 15,5 milijardi dolara, a naveli su da planiraju da poklone 80 odsto svog bogatstva.

Sve je realnija mogućnost da filantropija podstaknuta razvojem AI-ja nadmaši tradicionalne fondacije, poput Ford fondacije vrijedne 16 milijardi dolara.

Sa 30 milijardi dolara godišnje, donacije povezane sa AI industrijom mogle bi činiti pet odsto ukupnih godišnjih donacija u SAD, koje iznose oko 600 milijardi dolara, prema najnovijem godišnjem izvještaju organizacije Giving USA.

„Šta ćete uraditi u tim posljednjim godinama?“

Ljudi uključeni u filantropske aktivnosti AI zajednice opisuju novi talas doniranja kao trku između stvaranja bogatstva i tehnološkog prevrata.

Pošto mnogi AI istraživači vjeruju da će opšta vještačka inteligencija, odnosno hipotetička tačka u kojoj će AI automatizovati većinu ljudskog rada, stići u narednih nekoliko godina, oni djeluju brzo kako bi obezbijedili da svijet nakon tog trenutka bude obilježen izobiljem.

Jedan od načina je ubrzavanje sporog ritma tradicionalne filantropije brzom podjelom velikih donacija.

Rani investitor u Antropik Nik Fic (Nick Fitz) kaže da su neki mladi AI inženjeri toliko uvjereni da globalnu ekonomiju čeka potres da čak ni ne ulažu u penzione fondove poput američkih planova 401(k).

Po njihovom mišljenju, tradicionalni modeli penzionisanja možda više neće imati mnogo smisla ukoliko automatizovani sistemi potpuno promijene ekonomski poredak.

Saheb Gulati, koji savjetuje novopečene AI bogataše o strategijama doniranja, postavlja direktnije pitanje:

„Hoćete li pokrenuti još jedan B2B SaaS startap ili ćete pokušati da pomognete da budućnost ispadne dobro?“

U organizaciji Founders Pledge, koja podstiče osnivače startapa i prve zaposlene da se obavežu da će dio budućeg bogatstva dati u dobrotvorne svrhe, vrijednost novih obećanih donacija porasla je sa nešto više od 400 miliona dolara u 2023. na 600 miliona u 2024, zatim na 1,2 milijarde prošle godine i više od četiri milijarde dolara u prvih šest mjeseci ove godine.

Podatke je organizacija dostavila Forbesu.

Osnivači AI kompanija sada čine više od trećine ukupne obećane vrijednosti donacija, što ih čini najvećom kategorijom u toj organizaciji.

Veze sa efektivnim altruizmom

Na čelu ovog talasa AI filantropije nalaze se zaposleni u kompaniji Antropik, čiji je nastanak tijesno povezan sa filozofijom efektivnog altruizma i strateškog doniranja.

Antropik je 2021. osnovala grupa istraživača koja se odvojila od OpenAI-ja zbog zabrinutosti u vezi sa bezbjednošću. Kulturu kompanije od početka je snažno oblikovao efektivni altruizam, pokret čiji sljedbenici pokušavaju da novac usmjere ka ciljevima na kojima može ostvariti najveći efekat.

Prvi ugovori kompanije odražavali su takav pogled na svijet. Ponude za posao uključivale su rijedak podsticaj za kandidate vođene misijom: kompanija je na svaki dolar koji zaposleni donira dodavala još tri dolara.

Zašto onda kokoške? Preciznije, zašto životinje sa farmi, a ne ljudi?

Iako najveći dio globalnih donacija odlazi na ciljeve povezane sa ljudima, dobrobit životinja postala je omiljena oblast među zaposlenima u AI sektoru, uglavnom zbog pristupa efektivnog altruizma zasnovanog na dokazima.

Povrat na uloženi novac u smanjenju patnje kokošaka je veliki kada jedan dolar može ublažiti deset godina patnje.

To nije jedina popularna oblast. Prema riječima Haklmen, značajne donacije odlaze i na biološku bezbjednost, sprečavanje širenja nuklearnog oružja, medicinska istraživanja, posljedice gubitka radnih mjesta i bezbjednost vještačke inteligencije.

„Razgovori se uvijek vraćaju na uticaj zasnovan na dokazima i želju da se donira tamo gdje su ulozi veliki, gdje donatori osjećaju da mogu ostvariti veliki povrat u smislu društvenog uticaja i gdje se napredak može jasno mjeriti“, rekla je.

Ipak, lokalni aktivisti u samom središtu AI industrije upozoravaju da takvo doniranje, vođeno tabelama i proračunima, može previdjeti stvarne posljedice tehnološkog procvata.

„Ukoliko nijesu povezani sa zajednicom u koju su se doselili, možda neće primijetiti štetu koju AI procvat nanosi ugroženim stanovnicima San Franciska“, rekla je za Forbes Kristin Evans (Christin Evans), aktivistkinja iz San Franciska koja se bavi problemom beskućništva.

Nova vrsta upravljača kapitalom

U blizini epicentra eksplozije bogatstva, rani investitor Anthropica Nik Fic i njegov poslovni partner Grif Bom (Griff Bohm) našli su se u ulozi noćnih finansijskih terapeuta novim AI bogatašima.

„Postoji sasvim normalna i lična anksioznost zbog toga šta znači praktično preko noći postati milijarder“, rekao je Bom.

„Ti ljudi su uglavnom nevjerovatno talentovani računarski stručnjaci, ali nijesu nužno naročito upućeni u finansije, a posebno ne u filantropiju.“

Bom i Fic, koji su se kroz Founders Pledge obavezali da će donirati po 25 odsto svog bogatstva, sarađuju sa prvim zaposlenima u AI laboratorijama na stvaranju novog investicionog modela koji nazivaju „javni poduhvat“.

Ideja je da se izgradi inkubator po uzoru na Y Combinator, koji bi talentovane ljude u dvadesetim godinama učio kako da vode neprofitne organizacije sa velikim kapitalom, platama na nivou korporacija, jasno definisanim mjerilima uspjeha i ogromnim obimom djelovanja.

Oni, zajedno sa Metom Lernerom (Matt Lerner), direktorom istraživanja u organizaciji Founders Pledge, optimistični su da bi ova generacija mogla iz temelja promijeniti pravila savremene filantropije.

Lernerov tim od 16 ljudi istražuje kako filantropski sektor može najefikasnije da apsorbuje iznenadni desetostruki rast finansiranja.

To je optimistični scenario.

Pesimistični scenario je znatno uobičajeniji: ljudi kažu da će pokloniti bogatstvo, a zatim kupe kuće.

Jedan stručnjak koji radi sa novopečenim bogatašima rekao je da za sada vidi poznat obrazac: ljudi za gotovinu kupuju skupe i raskošne kuće, umjesto da novac doniraju dobrotvornim organizacijama.

„Još smo u veoma ranoj fazi“, rekao je Stiven Goldbart (Stephen Goldbart), suosnivač instituta Money, Meaning and Choices u Sjevernoj Kaliforniji.

„Sve tek počinje da se razvija. Veliki dio ove priče tek treba da bude ispričan.“

Za neprofitne organizacije to znači da je prilika veoma stvarna, ali nije zagarantovana.

Procvat vještačke inteligencije mogao bi stvoriti jedan od najvećih novih izvora filantropskog bogatstva u savremenoj istoriji. Međutim, pretvaranje bogatstva na papiru u stvarni uticaj daleko je od izvjesnog.

Anna Tong, Forbes

Chickens, Pigs Could Be Big Winners From AI’s $300 Billion Philanthropy Wave