Evropska komisija razmatra upućivanje službenika na rad u druge zemlje

Evropska komisija razmatra mogućnost raspoređivanja svojih službenika u prijestonicama država članica EU, kao I ubrzavanja zapošljavanja i pripreme institucije za rad uz primjenu vještačke inteligencije, navodi se u širokom paketu predloga predstavljenom na internom sastanku u ponedjeljak.

„Postoji želja za promjenama“, rekao je Pjotr Serafin (Piotr Serafin), evropski komesar zadužen za ljudske resurse. „Među zaposlenima postoji spremnost da se Komisija reformiše.“

Moguće promjene dio su prve sveobuhvatne revizije načina rada Komisije u posljednje dvije decenije, piše Politiko (Politico). Proces je pokrenut prošle godine sa ciljem da Komisija postane efikasnija i privlačniji poslodavac, dok bi konačne preporuke predsjednici Komisije Ursuli fon der Lajen (Ursula von der Leyen) trebalo da budu predstavljene do kraja 2026. godine.

Revizija dolazi u trenutku kada se Komisija, koju fon der Lajen opisuje kao „geopolitičku Komisiju“, suočava sa sve većim zahtjevima – od trgovinskih tenzija sa Vašingtonom i Pekingom do podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije.

Njena sve šira uloga istovremeno je pojačala osjetljivost pojedinih evropskih prijestonica na rastući uticaj izvršne vlasti EU.

Predlozi predstavljeni u ponedjeljak uključuju premještanje većeg broja službenika iz sjedišta Komisije u Briselu u prijestonice država članica, kako bi se ojačale veze sa 27 zemalja Unije.

Razmatraju se i brže unapređivanje nove generacije rukovodilaca uoči očekivanog talasa penzionisanja, kao i priprema institucije za rad u okruženju u kojem se intenzivno koristi vještačka inteligencija, rekao je visoki zvaničnik uključen u reviziju.

Zvaničnik, koji je govorio anonimno kako bi mogao da komentariše sadržaj internog izvještaja, naglasio je da predlozi ne podrazumijevaju ukidanje bilo kojeg od 41 generalnog direktorata Komisije, odnosno resornih odjeljenja izvršne vlasti EU, niti osnivanje novih.

Takođe se ne preporučuje smanjenje broja zaposlenih.

Fokus je, umjesto toga, na tome da zaposleni ne budu „zatvoreni“ unutar svojih odjeljenja i da mogu lakše da sarađuju, rekao je zvaničnik.

Predviđeno je i novo određivanje prioriteta, kako bi se postojeći resursi bolje koristili.

„Sve više i više“

Za takav proces ipak bi mogao biti potreban veći broj zaposlenih.

Prema riječima drugog zvaničnika, Komisija planira da u okviru narednog sedmogodišnjeg budžeta EU, koji počinje 2028. godine, zaposli dodatnih 1.500 ljudi, uz još 1.000 novih radnih mjesta u drugim institucijama Unije.

Prvi paket preporuka, predstavljen u izvještaju na 400 strana koji su pripremili visoki zvaničnici iz 15 odjeljenja, predočen je u ponedjeljak svim zaposlenima Komisije, kojih ima oko 30.000, tokom virtuelnog sastanka.

Serafin je naveo da Komisija danas ima oko 1.500 zaposlenih manje nego 2014. godine, iako su njene obaveze u međuvremenu porasle.

Od Komisije se očekuje da radi „sve više i više“, upozorio je, ističući da institucija mora imati odgovarajuće finansiranje koje prati širenje njenih odgovornosti.

Dio rješenja je, prema njegovim riječima, preispitivanje mjesta na kojem službenici EU rade.

Veći broj zaposlenih iz Brisela trebalo bi da određeno vrijeme provede u nacionalnim administracijama država članica, kako bi se produbila saradnja.

„Imamo ljude iz nacionalnih administracija koji dolaze u Brisel, a vjerujem da bi trebalo da ulažemo i u model prema kojem bi službenici EU odlazili u nacionalne administracije, kako bi došlo do međusobne razmjene iskustava i praksi između dva sistema“, rekao je Serafin.

Privlačenje najboljih kadrova

Zapošljavanje ostaje još jedna slaba tačka.

Serafin je posebno izdvojio Evropsku kancelariju za izbor osoblja, navodeći da njen dugotrajan proces zapošljavanja slabi sposobnost Komisije da se takmiči za najbolje kadrove.

„Moja najveća zabrinutost u vezi sa sadašnjim modelom EPSO-a jeste to što od trenutka prijave do prve plate prođu dvije do tri godine“, rekao je.

„To nije recept za privlačenje najboljih talenata u evropske institucije.“

U međuvremenu, promjene na najvišim funkcijama već se naziru, objavio je Politiko.

Nekoliko visokih pozicija ostaje upražnjeno

Očekuje se da će u narednim mjesecima nekoliko visokih pozicija ostati upražnjeno, jer pojedini zvaničnici odlaze u penziju ili napuštaju funkcije.

Među njima je i Gert Jan Kopman (Gert Jan Koopman), iskusni holandski zvaničnik koji rukovodi Generalnim direktoratom Komisije za proširenje i istočno susjedstvo, DG ENEST, prema navodima dvojice zvaničnika EU.

Kao mogući kandidati da ga naslijede pominju se Mihael Karnicnig (Michael Karnitschnig), trenutno vršilac dužnosti generalnog direktora DG MENA, zaduženog za spoljne odnose sa Bliskim istokom i sjevernom Afrikom, i zamjenica generalnog direktora DG CONNECT, zaduženog za komunikacione mreže i tehnologiju, Despina Spanu (Despina Spanou).

Njihov izbor bi, međutim, ostavio upražnjene njihove sadašnje funkcije.