Akcije rastu, cijene nafte padaju zbog optimizma nakon sporazuma sa Iranom

Globalni indeks akcija MSCI-ja porastao je danas, dok su cijene nafte pale nakon što je privremeni sporazum o okončanju rata između SAD-a i Irana omogućio ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i podstakao očekivanja da bi inflacija mogla oslabiti, zbog čega američke Federalne rezerve možda neće morati da pooštravaju monetarnu politiku ove godine.
Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali su sporazum kojim se primirje, prvobitno proglašeno u aprilu, produžava za dodatnih 60 dana kako bi dvije strane pregovarale o trajnom sporazumu. Dogovor uključuje i potpuno obnavljanje pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz „bez ikakvih naknada“. Ipak, američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će obnoviti napade i narediti likvidaciju iranskih zvaničnika ukoliko Teheran ne ispuni preuzete obaveze.
U takvom okruženju cijene nafte pale su na najniži nivo od početka marta, dolar je ojačao, dok su prinosi na američke državne obveznice oslabili. Berzanski indeksi širom svijeta imali su različite rezultate – akcije u Tokiju i Seulu dostigle su rekordne vrijednosti, dok su evropske berze bile u padu, piše Rojters (Reuters).
Američki berzanski indeksi porasli su jer investitori procjenjuju da će ponovno otvaranje Hormuškog moreuza smanjiti inflatorne pritiske kroz niže cijene energije i potencijalno dovesti do blaže monetarne politike.
Dan ranije američke berze završile su trgovanje u minusu nakon što su Federalne rezerve signalizirale mogućnost povećanja kamatnih stopa kasnije ove godine, poslije prvog sastanka kojim je predsjedavao novi guverner Kevin Vorš (Kevin Warsh).
„Akcije energetskih kompanija padaju, ali niže cijene energije znače bolje profite za sve ostale koji koriste energente. To znači i manji pritisak na potrošače“, rekao je Brajan Džejkobsen (Brian Jacobsen), glavni ekonomski strateg kompanije Annex Wealth Management.
„To takođe znači manji pritisak na Fed da sprovede ono što je najavio, a to je povećanje kamatnih stopa kasnije ove godine“, dodao je.
Ipak, tržište terminskih ugovora i dalje očekuje povećanje kamata. Prema alatu FedWatch kompanije CME Group, vjerovatnoća da će kamatne stope do decembra biti povećane za 25 baznih poena iznosi 38,6 odsto, dok je vjerovatnoća povećanja od 50 baznih poena 32,6 odsto.
Džejkobsen smatra da trgovanje odražava oprez investitora u vezi sa onim što će se dogoditi nakon isteka 60-dnevnog pregovaračkog perioda između SAD-a i Irana.
„Ovo je više kratkoročni oporavak nego promjena trenda. Očekujem da će tržišta neko vrijeme stagnirati. I dalje postoji dovoljno skepticizma. Hoće li memorandum o razumijevanju zaista dovesti do trajnog sporazuma?“, rekao je.
Vol strit u plusu
Na Vol stritu (Wall Street) je industrijski indeks Dow Jones porastao za 262 poena, odnosno 0,51 odsto, na 51.754 boda.
S&P 500 ojačao je jedan odsto i dostigao 7.494 boda, dok je tehnološki Nasdaq porastao 1,33 odsto, na 26.368 bodova.
Globalni MSCI indeks porastao je 0,54 odsto, na 1.127 bodova.
Panevropski indeks STOXX 600 oslabio je 0,31 odsto. Evropa je osjetljivija na inflatorne pritiske izazvane rastom cijena nafte nego Sjedinjene Države, pa pad cijena energenata pogoduje evropskim ekonomijama, ali je pad vrijednosti energetskih kompanija zadržao indeks u negativnoj zoni.
Pad cijena nafte
Na američkom tržištu cijena sirove nafte pala je 3,36 odsto, na 74,21 dolar po barelu.
Brent nafta pojeftinila je 3,04 odsto i trgovala se po cijeni od 77,13 dolara za barel.
Dolar jača, obveznice rastu
Dolar je drugi dan zaredom jačao nakon sastanka Federalnih rezervi, koji je povećao očekivanja da će kamatne stope rasti, dok zabrinutost zbog inflacije ostaje prisutna.
Indeks dolara porastao je 0,21 odsto, na 100,56 poena.
Euro je oslabio 0,14 odsto, na 1,1483 dolara, dok je američka valuta prema japanskom jenu ojačala 0,14 odsto, na 160,84 jena.
Britanska funta pala je 0,32 odsto, na 1,3248 dolara, nakon što je Banka Engleske ostavila kamatne stope nepromijenjenim.
Prinos na referentne desetogodišnje američke obveznice pao je na 4,432 odsto sa 4,463 odsto dan ranije, dok je prinos na tridesetogodišnje obveznice skliznuo na 4,879 odsto.
Prinos na dvogodišnje obveznice, koji je posebno osjetljiv na očekivanja u vezi sa monetarnom politikom Fed-a, pao je na 4,149 odsto.
Plemeniti metali u padu
Cijena zlata na spot tržištu pala je 0,14 odsto, na 4.251 dolar po unci.
Srebro je izgubilo 2,26 odsto vrijednosti i trgovalo se po cijeni od 66,45 dolara za uncu.