U ovom evropskom gradu svaki osmi stanovnik je milioner

Švajcarski Cug već decenijama privlači milijardere, multinacionalne kompanije i vlasnike velikog kapitala, ali se posljednjih mjeseci taj trend dodatno ubrzao. Nakon što su geopolitičke tenzije na Bliskom istoku poljuljale status Dubaija kao sigurnog utočišta za bogatstvo, sve više imućnih pojedinaca okreće se malom švajcarskom kantonu koji je postao sinonim za niske poreze, političku stabilnost i predvidivost poslovanja.

Iako zauzima svega 240 kvadratnih kilometara i ima oko 130.000 stanovnika, Cug je najbogatiji kanton u Švajcarskoj. Svaki osmi stanovnik tamo je milioner, a godišnji prihod od 180.000 švajcarskih franaka još se smatra dijelom srednje klase. Kanton ostvaruje bruto domaći proizvod od oko 20 milijardi franaka (21,7 milijardi eura), što je uporedivo sa državama poput Armenije ili Namibije, dok je u njegovom trgovačkom registru upisano više od 40.000 kompanija.

Centar kripto kompanija

Ekonomski uspjeh Cuga temelji se na modelu koji je počeo graditi još krajem 1950-ih, kada je tada pretežno poljoprivredni kanton uveo izuzetno povoljan poreski režim za kompanije i imućne pojedince.

Danas je sjedište globalnih trgovaca sirovinama poput Glenkora (Glencore), ali i brojnih tehnoloških i kripto kompanija koje su stvorile lokalno poznatu “Crypto Valley”, jedno od najvažnijih evropskih središta industrije digitalne imovine, piše Le Mond (Le Monde).

Posebnu pažnju posljednjih godina privlači švajcarski sistem paušalnog oporezivanja, dostupan u 20 od 26 kantona. Umjesto oporezivanja ukupnog bogatstva ili prihoda, pojedinci mogu plaćati porez prema procijenjenim životnim troškovima. Takav model decenijama privlači najbogatije Evropljane, a nakon povećanja poreza u pojedinim državama i nestabilnosti na Bliskom istoku, interes dodatno raste.

Blumberg (Bloomberg) je Cug svrstao među najpoželjnije svjetske destinacije za mobilni kapital, uz Monako, London i špansku Marbelju.

Cijena uspjeha

Ali, uspjeh ima i svoju cijenu. Potražnja za luksuznim nekretninama snažno je povećala cijene stanovanja, pa je ponuda postala izrazito ograničena. Cijene najma i kupovine nekretnina danas su među najvišima u Evropi. Garsonjera od 26 kvadratnih metara u centru grada iznajmljuje se za 3.100 franaka mjesečno, dok se vila od 135 kvadratnih metara na brežuljcima, bez pretjeranog luksuza, prodaje za 4,5 miliona franaka.

Potiskivanje domaćeg stanovništva

Uprkos niskim poreskim stopama, kantonalne finansije nalaze se u izuzetno dobroj situaciji. Budžetski višak Cuga prošle godine dosegao je 429 miliona švajcarskih franaka (465 miliona eura), što je lokalnim vlastima omogućilo dodatno smanjenje troškova zdravstvenog osiguranja i drugih javnih usluga. Stanovnici Cuga plaćaju najniže premije zdravstvenog osiguranja u cijeloj Švajcarskoj.

Kritičari upozoravaju da uspjeh kantona sve više otežava život lokalnom stanovništvu. Rast cijena nekretnina i životnih troškova potiskuje dio stanovnika prema okolnim područjima, dok bogati stranci i međunarodne kompanije i dalje dolaze.

Ali, iz perspektive globalnog kapitala, formula ostaje jednostavna. U vremenu geopolitičkih sukoba, rastućih poreza i ekonomske neizvjesnosti, Cug nudi upravo ono što najbogatiji investitori traže: stabilnost, sigurnost, niske poreze i predvidivo poslovno okruženje. Zato ovaj mali kanton u srcu Evrope danas postaje jedan od najvećih dobitnika globalnih kriza.