G7 u Evianu: Tramp pod pritiskom Evropljana oko Irana i Ukrajine
Evropski lideri upozoriće američkog predsjednika Donalda Trampa na današnjem samitu G7 u utorak da površni privremeni sporazum s Iranom rizikuje jačanje iranskih nuklearnih i balističkih programa, dok će ga takođe pritiskati da preispita svoju strategiju prema Ukrajini, piše Rojters (Reuters).
Sastanak u Evian-le-Benu na obali Ženevskog jezera, okuplja lidere Francuske, Britanije, Kanade, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Američkih Država, uz predstavnike Evropske unije.
Tramp je stigao u Francusku u ponedjeljak uveče, nakon što su Vašington i Teheran postigli preliminarni sporazum za okončanje šireg sukoba, a formalno potpisivanje planirano je za petak.
„Sporazum s Iranom donijeće mnogo uspjeha“, rekao je Tramp ubrzo nakon dolaska u Evijan.
Potreban čvrst nuklearni sporazum
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je da je prioritet osigurati „čvrst, ozbiljan sporazum koji je finalizovan“.
On je dodao da će se utorkom na ručku fokusirati na bezbjedno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, uključujući moguću francusko-britansku pomorsku misiju i identifikaciju alternativnih energetskih ruta koje zaobilaze taj vodeni put. Tramp je rekao da će moreuz biti „potpuno otvoren“ u petak.
Lideri Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Egipta prisustvovaće razgovorima. Očekuje se da neće ulaziti u detaljne diskusije o iranskom nuklearnom programu, ali mogu iznijeti svoja očekivanja, navele su diplomate.
Privremeni sporazum treba da otvori 60-dnevni prozor za složene tehničke pregovore, uključujući budućnost visoko obogaćenog uranijuma Irana i ublažavanje sankcija.
Međutim, evropski saveznici se plaše da neiskusni američki pregovarački tim možda neće obezbijediti robustan nuklearni sporazum niti adresirati iranski balistički program u narednoj fazi, što nosi rizik dugotrajnog zastoja.
Francuska, Britanija i Njemačka žele imati ulogu u oblikovanju narednih pregovora, nakon što su u posljednjih mjeseci marginalizovane.
Ove tri zemlje su prvi put pregovarale s Iranom o nuklearnom programu 2003. godine, a kasnije su sarađivale sa tadašnjim američkim predsjednikom Barakom Obamom (Barack Obama) da osiguraju 2015. sporazum u zamjenu za ukidanje sankcija. Tramp je kritikovao taj dogovor i povukao SAD iz njega tokom svog prvog mandata.
„To nije kao Obamin dokument, to je bio užasan dokument“, rekao je Tramp prije bilateralnog sastanka sa Makronom.
Traže reset pregovora o Rusiji i Ukrajini
Evropske diplomate takođe vide samit kao priliku da uvjere Trampa da su prethodni američki predlozi za okončanje sukoba u Ukrajini bili previše povoljni za Moskvu.
Evropske zemlje žele signalizovati spremnost za pregovore s predsjednikom Vladimirom Putinom, uz pojačanje sankcija Rusiji i vojnu podršku Ukrajini, naglašavajući da Moskva, a ne Kijev, blokira napredak, navodi Rojters.
Tramp je rekao da vjeruje da su Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski „otvoreni da nešto učine po pitanju rata“. Zelenski će učestvovati u prvoj sesiji posvećenoj „izgradnji mira u Ukrajini“ i može imati odvojene razgovore s Trampom.
Kako pregovori stoje, Zelenski gura za obnovljeni zamah i veću evropsku ulogu. U ponedjeljak je rekao da je ponudio sastanak s Putinom na samitu G7 za razgovore o okončanju četvorogodišnjeg rata, ali da Putin nije bio spreman za razgovor.
„Ukrajina drži front i djelimično povraća teritoriju. Ukrajina je razvila sposobnost da pogađa strateške ciljeve duboko u Rusiji. Takođe je postala svjetski lider u proizvodnji najsavremenije vojne opreme“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) novinarima u Evianu.
„S druge strane, Rusija osjeća pritisak sankcija… Putinova ratna ekonomija nikada nije bila slabija.“
Zelenski je zabrinut da sukob u Iranu odvlači pažnju SAD-a. U međuvremenu, dinamika na bojištu se promijenila, s ukrajinskim dronovima koji pogađaju dublje teritorije Rusije kako bi prekinuli linije snabdijevanja i onemogućili energetsku infrastrukturu.
Putin tvrdi da pojačani ukrajinski udari na ruske ciljeve neće promijeniti situaciju na bojištu, prema savjetniku Kremlja za vanjsku politiku.
