Slučaj Željezara Zenica: BiH dobila svoju verziju Agrokora

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio predlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova željezara Zenica, u četvrtak je izglasan i na vanrednoj sjednici Doma doma Parlamenta Federacije BiH. Takozvani lex specialis omogućava Vladi preuzimanje upravljanja Novom željezarom Zenica, koje je od prošle godine u većinskom vlasništvu grupe H&P d.o.o. Zvornik. (Vlada FBiH u ovom preduzeću ima 8 posto udjela).

Pitanje koje se sada nameće je, šta će se desiti sa kompanijom, vezano za stečajni postupak, za kojeg su novi vlasnici, nakon što su kompaniju kupili od ArcelorMittala, uputili zahtjev, zatim platama i potraživanjima radnika, te nastavku integralne proizvodnje čelika, koja je u aprilu obustavljena gašenjem visoke peći i obustavljanjem rada pogona Aglomeracije, uz obrazloženje, menadžmenta Željezare, kako je u trenutnim uslovima proizvodnja čelika neisplativa.

Carinske zaštite

Ranije je ova kompanija tražila uvođenje privremene carinske zaštite od 30% na uvoz čelika, Savjet ministara BiH nije usvojio predlog. U četvrtak je nekoliko stotina radnika Nove željezare Zenica stupilo u štrajk, zbog kako su naveli, obustave isplate regresa te najave da im možda neće biti isplaćena ni naredna plata.

“Kap koja je prelila čašu bila je jučerašnja informacija da se obustavlja isplata regresa. Takođe, rečeno nam je da, ukoliko pomenuti zakon danas bude usvojen i u Domu naroda FBiH, radnici plate treba da traže od Vlade FBiH i Sindikata. Radnici ne rade ni u Vladi ni u Sindikatu, nego u ovom preduzeću, gdje su pošteno zaradili i regres i platu”, kazao je Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove željezare Zenica dodajući kako su odluku o stupanju u štrajk samoinicijativno donijeli radnici ključnih pogona TGA, Mehanički pogon i utovar gotovih proizvoda Valjaonice.

U petak ujutro, iz zeničke kompanije stiglo je saopštenje, koje potpusuje Advokatska kancelarija Saše Radovanovića, a u vezi sa isplatom regresa u kojem je navedeno da je nakon kratke pauze, tokom koje su sagledane sve pravne i ekonomske okolnosti novonastale situacije u vezi sa usvajanjem Predloga zakona o postupku vanredne uprave u Novoj željezari Zenica, donesena odluka u, kako su naveli, radničkom najboljem interesu, te da advokatska kancelarija od danas nastavlja sa potpisivanjem ugovora i isplatom regresa svim zainteresovanim radnicima.

Koji je plan Energoinvesta?

Detaljnog objašnjenja o daljem putu kompanije iz Vlade još nema, izuzev, obećanja kako lex specialis, koji se odnosi isključivo na Novu željezaru Zenica, te se ne može primjenjivati na druge privredne subjekte u kojima je FBiH manjinski vlasnik, ima za cilj da se spriječi nekontrolisan stečaj i gašenje kompanije, zaštitu radnih mjesta, očuvanje domaće industrije i stabilnosti privrednog sistema Federacije BiH.

Ponovili su kako je zeničko preduzeće od strateškog značaja za Federaciju BiH.

Forbes BiH je poslao upit kabinetu premijera FBiH Nermina Nikšića kako bi dobio uvid u to koje korake će dalje preduzeti Vlada FBiH vezano za zeničku Željezaru (i u pogledu stečaja, plata i potraživanja radnika), ko je radio na Lex specialisu, koji je konkretan poslovni plan Energoinvesta za Željezaru, kojeg je Vlada ranije najavila kao nosioca procesa konsolidacije. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Slučaj Agrokor

Uvođenje zakona o postupku vanredne uprave u zeničkoj firmi, podsjetilo je na slučaj iz Hrvatske 2017. godine, kada je ova zemlja donijela gotovo identičan Lex Agrokor. Agrokor je u to vrijeme bila najveća privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najvećih u regiji, s poslovanjem u maloprodaji, prehrambenoj industriji i poljoprivredi. Kompanija je godinama rasla preuzimajući druge kompanije širom bivše Jugoslavije, uključujući slovenački Merkator i njegove podružnice Konzum u BiH, da bi do 2017. godine dug Agrokora narastao na oko šest milijardi eura. Hrvatska vlada je u aprilu te godine donijela takozvani Lex Agrokor, poseban zakon (lex specialis) koji je omogućio državnu intervenciju u upravljanje kompanijom kako bi se spriječio sistemski ekonomski kolaps.

Zakonom je imenovan vanredni povjerenik koji je preuzeo upravljanje umjesto dotadašnjeg vlasnika Ivice Todorića, koji je, kao i sadašnja uprava Željezare, tvrdio da se radi o političkoj otmici kompanije. S druge strane povjerenici i vlada insistirali su na tome da je intervencija bila neophodna. Kako su izvijestili mediji u to vrijeme, više od 3.000 povjerilaca trebalo je glasati o sporazumu o nagodbi s ciljem sprečavanja bankrota najvećeg poslodavca na Balkanu. Zagrebački sud je morao iznajmiti sportsku dvoranu za tu priliku zbog očekivanog velikog broja učesnika 4. jula 2018. godine. Uticaj krize Agrokora prevazišao je samu Hrvatsku, članicu Evropske unije sa 4,2 miliona stanovnika. U cijeloj regiji kompanija je zapošljava oko 60.000 ljudi, od kojih su dvije trećine u Hrvatskoj. Pregovori su dugo trajali, na kraju je sa povjeriocima postignuta nagodba, koja se baš tako službeno i zvala, dok je kompanija transformisana u Fortenova grupu.

Kupovina Željezare

ArcelorMittal je krajem oktobra prošle godine objavio da je završio prodaju svojih operacija u Bosni i Hercegovini, čeličane ArcelorMittal Zenica i rudnika rude gvožđe ArcelorMittal Prijedor, kompaniji H&P doo Zvornik, koja je dio Pavgord Grupe. Prodajom, koja je prvi put najavljena u junu 2025. godine, ArcelorMittal, jedna od vodećih svjetskih integriranih kompanija za čelik i rudarstvo s prisustvom u 60 zemalja i primarnim operacijama proizvodnje čelika u 15 zemalja, zvanično je završio svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini.

Vrijednost transakcije nije objavljena ni danas, ali se javno spekuliše kako je riječ o kupovini Željezare za navodno, oko 20 miliona KM. Vlasnici nikada nisu potvrdili ovu informaciju. Ono što se iz saopštenja ArcelorMittala od 20. juna 2025. godine, pred finalizaciju akvizicije, znalo je da će kompanija, isključujući prihod od prodaje, imati knjigovodstveni gubitak od 0,2 milijarde dolara.

ArcelorMittal Zenica je u 2024. godini proizveo oko 500.000 tona čelika, 16,7% manje nego 2023. godine, kada je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIOBiH) bio najveći izvoznik iz BiH.
Inače, kapacitet Mittalovog postrojenja bio je blizu milion tona godišnje, dok je kompanija imala udio oko 2,5% BDP-a BiH.

Iako je ArcelorMittal u BiH ostvario kumulativnu dobit veću od 250 miliona konvertibilnih maraka tokom 2021. i 2022. godine, kompanija se posljednjih godina suočila s padom poslovanja. Kako je izvijestio Reuters, ArcelorMittal je prijavio gubitke od 276,3 miliona konvertibilnih maraka (162,6 miliona dolara) u 2023. i 2024. godini zbog pada potražnje za čelikom u Evropi.

Zahtjev za stečaj i lex specialis

Zenička željezara, koja danas posluje pod imenom Nova željezara Zenica i novom vlasničkom strukturom, krajem prošle godine podnijela je zahtjev za stečaj. Kako je za Forbes BiH pojasnio jedan od vlasnika kompanije Ahmed Hamzić, dug preuzete firme od Mittala iznosio je 317 miliona maraka, te se zatečeno stanje razlikovalo od onoga na papiru.

„Moram naglasiti da mi uopšte ne želimo da pričamo o likvidaciji firme. Sam naziv Nova željezara ukazuje na nešto novo što želimo da napravimo. Kada pričamo o dugovanjima i potraživanjima, mi kroz stečaj ne želimo nikome da ostanemo dužni. Kroz stečaj želimo da napravimo reorganizaciju, da sve ono što firmi ‘pije zdravu krv’ da eliminišemo“, kazao je Hamzić.

U međuvremenu, nakon nekoliko traženja sastanaka s Vladom, do kojih, kako je Hamzić za Forbes BiH govorio tada, nije došlo, Željezara, u kojoj je u januaru ove godine bilo zaposleno oko 1.900 ljudi, je obustavila integralnu proizvodnju čelika, a Vlada FBiH, najavila kako će donijeti lex specialis, zakon, koji se odnosi isključivo na Novu Željezaru Zenica.

Amela Keserović Polić, Forbes