Priča o prvom lijeku protiv bolova na bazi kanabisa

Novi biljni lijek dobijen iz kanabisa odobren je u Njemačkoj za liječenje hroničnog bola, otvarajući novo poglavlje u medicinskoj primjeni ove biljke.

Krajem maja njemački Savezni institut za ljekove i medicinska sredstva, odobrio je stavljanje na tržište lijeka Exilby, oralne tinkture dobijene iz kanabisa koju proizvodi njemačka farmaceutska kompanija Vertanical. Očekuje se da će lijek biti dostupan pacijentima na jesen.

„Bila je to veoma teška borba“, kaže Klemens Fišer (Clemens Fischer), 50-godišnji milijarder, izvršni direktor i suosnivač kompanije Vertanical.

„Prva smo kompanija u svijetu koja je više puta dokazala da naš lijek, odnosno naš ekstrakt, djeluje bolje od placeba i bolje od opioida.“

Exilby je prvi lijek izveden iz kanabisa koji je posebno odobren za liječenje hroničnog bola. Potencijalno tržište je ogromno: samo u Njemačkoj godišnje se izda oko 20 miliona recepata za opioide, dok se broj potencijalnih pacijenata procjenjuje na između šest i sedam miliona.

Tokom prošle godine klinička ispitivanja sprovedena u Evropi pokazala su da je Exilby efikasniji od opioida, ali i od placeba. Lijek je već dobio dozvolu za promet i u Austriji, a kompanija planira da podnese zahtjeve za odobrenje u Ujedinjenom Kraljevstvu i širom Evropske unije.

Fišerov cilj je da Exilby postane vodeći lijek za liječenje hroničnog bola u Evropskoj uniji i zamijeni opioide, koji izazivaju snažnu zavisnost, za razliku od njegovog preparata.

„Želimo da zamijenimo opioide. Exilby predstavlja potpuno novu klasu ljekova“, kaže Fišer.

„Naš cilj je da osvojimo najmanje deset odsto tržišta opioida. Mislim da je to više nego realno.“

Krajnji cilj kompanije Vertanical jeste odobrenje lijeka u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je tržište još veće. U SAD se godišnje izda oko 120 miliona recepata za opioide, dok je epidemija opioidnih ljekova prošle godine odnijela 44.564 života.

U maju je američka FDA dodijelila Exilbyju status „probojne terapije“ (breakthrough therapy designation), što bi moglo ubrzati regulatorni proces. Kompanija planira da ovog ljeta pokrene treću fazu kliničkih ispitivanja u SAD.

Ukoliko dobije odobrenje i na američkom tržištu, Exilby bi mogao postati pravi farmaceutski hit, s obzirom na to da prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) čak 24 odsto odraslih Amerikanaca pati od hroničnog bola.

„Američko tržište je daleko najvažnije tržište i mjesto gdje očekujemo najveću potražnju i najveću potrebu pacijenata“, kaže Fišer.

Bivši ljekar, danas milijarder i serijski preduzetnik u farmaceutskoj industriji, Fišer je rođen u njemačkom Vajlhajmu i trenutno upravlja malim poslovnim carstvom kroz holding kompaniju Futrue Group, sa sjedištem u Minhenu.

Grupa okuplja oko 20 kompanija koje se bave razvojem i proizvodnjom ljekova. Tokom posljednje dvije decenije izgradio je i prodao niz firmi koje proizvode preparate bez recepta i dodatke ishrani – od sredstava za spavanje do terapija za sindrom iritabilnog crijeva – čime je stekao bogatstvo procijenjeno na milijardu dolara.

Godine 2017. Fišer je čitao vijesti o rastućoj industriji kanabisa u SAD kada mu je nešto posebno privuklo pažnju: pacijenti koji koriste medicinsku marihuanu sve češće su je koristili za ublažavanje hroničnog bola.

Otputovao je u Kaliforniju i Nevadu, gdje se sastao sa više od deset kompanija kako bi proučio najbolje metode uzgoja i identifikovao sorte koje bi mogle biti efikasne u terapiji bola.

Po povratku u Evropu naručio je 500 sjemenki kanabisa i staklenik u Danskoj, koji je prvobitno bio namijenjen uzgoju ruža, pretvorio u rasadnik kanabisa površine oko 20.000 kvadratnih metara.

Tada je započeo proces poznat među uzgajivačima kao „phenohunting“ – potragu za idealnom biljnom sortom za određenu namjenu, bilo da je riječ o rekreativnoj upotrebi ili medicinskom liječenju.

Fišer je na kraju odabrao sortu koju naziva DKJ-127, a koja sadrži visoke koncentracije THC-a, CBD-a i još jednog kanabinoida poznatog kao CBN, koji se najčešće povezuje sa poboljšanjem sna.

Vertanical je dobio patente u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama za ovu sortu i njenu specifičnu primjenu u liječenju hroničnog bola. Fišer vjeruje da će upravo ova kompanija postati njegov najuspješniji poslovni poduhvat.

Zajedno sa poslovnom partnerkom Madlenom Holefelder (Madlena Hohlefelder), u Vertanical je do sada uložio više od 300 miliona dolara sopstvenog novca.

Potraga za alternativom opioidima

Nakon što su ljekovi poput OxyContina, koji proizvodi Purdue Pharma, doprinijeli opioidnoj krizi u SAD, medicinska zajednica intenzivno traga za efikasnim sredstvom protiv bolova koje ne izaziva zavisnost, predoziranja i smrtne slučajeve.

Jedan od novijih primjera je lijek Journavx, neopioidni preparat koji smanjuje signale bola koji putuju ka mozgu. Američka FDA odobrila ga je početkom 2025. za liječenje akutnog bola.

Kompanija Vertex, proizvođač Journavxa, prijavila je prihod od 59,6 miliona dolara tokom prve godine prodaje. Istovremeno, kompanija Viatris iz Pensilvanije pokušava da dobije odobrenje za svoj lijek protiv bolova Meloxicam.

Američko tržište opioida procjenjuje se na oko 20 milijardi dolara godišnje, prema podacima kompanije Precedence Research, što ostavlja značajan prostor za nove terapije.

Iako se u SAD izdaje više recepata za lijekove protiv akutnog bola, hronični bol predstavlja veće tržište. Pacijenti sa hroničnim bolovima koriste terapiju duže i u većim dozama, što donosi veći prihod po pacijentu.

Kionhi Kim (Keonhee Kim), analitičar kompanije Morningstar koji prati farmaceutske firme koje proizvode opioide, smatra da bi i mali tržišni udio mogao imati veliki značaj.

„Čak i mali dio tržišta mogao bi biti veoma vrijedan“, kaže on.

Potencijalni društveni značaj

Značaj efikasne terapije protiv hroničnog bola koja nije zasnovana na opioidima teško je precijeniti.

Kejleb Aleksander (Caleb Alexander), profesor epidemiologije i medicine na Školi javnog zdravlja Džons Hopkins Blumberg (John Hopkins Bloomberg School of Public Health), smatra da će stvarni efekti lijeka poput Exilbyja zavisiti od načina na koji bude korišćen u praksi.

„Ovo je lijek koji treba pažljivo pratiti. Riječ je o potpuno novoj terapijskoj kategoriji“, kaže Aleksander, koji nije uključen u Vertanical niti u njegova klinička ispitivanja.

„To bi mogao biti još jedan važan alat u liječenju bola. Bol i dalje predstavlja razorno stanje za milione Amerikanaca, a na teži način smo naučili da opioidi u većini slučajeva nijesu pravo rješenje.“

Nije jedini projekat zasnovan na kanabisu

Vertanical nije jedina kompanija koja pokušava da pretvori kanabis u lijek odobren od strane FDA.

Braća Stenli (Stanley), poznata po kompaniji Charlotte’s Web koja je prije deset godina popularizovala CBD proizvode, trenutno razvijaju lijek na bazi industrijske konoplje za tretiranje više simptoma povezanih sa autizmom.

Njihova biljna tinktura koja sadrži CBD i THC, dobijena iz patentirane sorte biljaka Charlotte’s Web, uspješno je prošla prvu fazu kliničkih ispitivanja i prošle godine dobila odobrenje za ulazak u drugu fazu, u kojoj se procjenjuju efikasnost i neželjeni efekti.

Statistika pokazuje da samo oko trećina ljekova uspješno prođe drugu fazu ispitivanja.

Kao i eksperimentalni lijek braće Stenli, Exilby prolazi kroz posebni regulatorni put za biljne ljekove, što znači da je u potpunosti dobijen iz biljke, za razliku od većine farmaceutskih proizvoda koji se zasnivaju na sintetičkim molekulima.

Dobijanjem dozvole za početak treće faze kliničkih ispitivanja u SAD, Vertanical ulazi u najzahtjevniji dio procesa, tokom kojeg se prati bezbjednost i efikasnost lijeka na znatno većem broju pacijenata.

Istorijski podaci pokazuju da više od 70 odsto ljekova ne uspije da prođe treću fazu ispitivanja.

Zašto je biljne ljekove teže odobriti?

Biljni ljekovi često teže dobijaju regulatorna odobrenja od preparata zasnovanih na jednom aktivnom molekulu, prvenstveno zbog velikog broja aktivnih supstanci koje biljke sadrže.

Exilby, na primjer, sadrži više od 100 različitih jedinjenja.

Trenutno postoje samo četiri biljna lijeka koja je FDA odobrila. Među njima je i Veregen, krema za liječenje genitalnih bradavica napravljena od ekstrakta listova zelenog čaja.

Ipak, pretvaranje aktivnih sastojaka kanabisa u uspješan lijek nije bez presedana.

Još 1985. godine FDA je odobrila Marinol, sintetičku verziju THC-a poznatu kao dronabinol, za liječenje pacijenata oboljelih od raka i AIDS-a.

Procjenjuje se da Marinol ostvaruje oko 250 miliona dolara godišnje prodaje.

Još uspješniji primjer je Epidiolex, tinktura na bazi CBD-a koja je odobrena za liječenje djece i odraslih sa rijetkim oblicima epilepsije, uključujući Lennox-Gastautov i Dravetov sindrom.

Iako broj pacijenata širom svijeta iznosi svega oko 100.000, Epidiolex, koji je u vlasništvu irske kompanije Jazz Pharmaceuticals, prošle godine premašio je milijardu dolara prihoda.

Fišer vjeruje da bi, ukoliko Exilby dobije odobrenje u SAD, njegova prodaja mogla višestruko nadmašiti rezultate Epidiolexa.

„Oni imaju svega nekoliko hiljada pacijenata širom svijeta, zar ne? A koliko ljudi poznajete koji pate od hroničnih bolova u leđima?“, pita on.

„Naša ciljna grupa pacijenata nekoliko stotina puta je veća od njihove.“

Vjetar u leđa iz Vašingtona

Fišeru ide u prilog i činjenica da je američka savezna administracija posljednjih godina značajno promijenila odnos prema kanabisu.

Američko Ministarstvo pravde je u aprilu prekvalifikovalo medicinsku marihuanu iz kategorije droga Schedule I – u kojoj se nalaze heroin i LSD – u znatno blažu kategoriju Schedule III, zajedno sa steroidima, ketaminom i preparatima koji sadrže kodein.

Ova promjena mogla bi da bude signal da će američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) biti otvorenija prema farmaceutskim proizvodima koji sadrže kanabinoide.

Piter Grinspun (Peter Grinspoon), ljekar opšte prakse u bolnici Massachusetts General Hospital i predavač na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, smatra da će nova klasifikacija olakšati prolazak kroz regulatorni proces.

„Mislim da je ovo izuzetno važna promjena jer 90 odsto Amerikanaca podržava legalan pristup medicinskoj marihuani“, kaže Grinspun, koji se medicinskim kanabisom bavi više od 25 godina i nedavno je objavio knjigu Aging Well With Cannabis.

„Mnogim ljudima je mnogo prijatnije da terapiju dobiju od svog ljekara, a još im više odgovara kada je proizvod registrovan i predstavljen kao lijek.“

Ambicija: svijet bez hroničnog bola

Fišerov krajnji cilj djeluje gotovo nemoguće – stvoriti, kako kaže, „svijet bez hroničnog bola“.

On tvrdi da vjeruje da je to ostvarivo, ali bi bio zadovoljan i ukoliko uspije da uspostavi potpuno novu klasu ljekova koja će postati globalni farmaceutski hit.

Do sada je za taj cilj uložio praktično sve što ima.

„Potrošio sam sav svoj novac“, kaže Fišer.

„Za mene ne postoji plan B. Moram da uspijem.“

Potencijalno novo poglavlje za medicinski kanabis

Ako Exilby uspješno prođe treću fazu kliničkih ispitivanja i dobije odobrenje FDA, mogao bi postati prvi lijek na bazi kanabisa koji će ozbiljno ugroziti dominaciju opioida na tržištu liječenja hroničnog bola.

To bi predstavljalo jednu od najvećih promjena u terapiji bola u posljednjih nekoliko decenija, naročito u trenutku kada zdravstveni sistemi širom svijeta tragaju za efikasnim alternativama opioidima, čija je upotreba dovela do stotina hiljada smrtnih slučajeva i ozbiljne krize zavisnosti.

Za sada, Exilby ostaje eksperimentalni lijek sa velikim potencijalom i još većim tržištem pred sobom. Ali za Klemensa Fišera, čovjeka koji je u projekat uložio više od 300 miliona dolara sopstvenog novca, uspjeh nije samo poslovni cilj.

To je opklada karijere.

Will Yakowicz, Forbes

The Inside Story Of The World’s First Cannabis-Based Painkiller