Filip Jovićević: Luča pokazala da Crna Gora ima znanje da pomjera granice, inovacije mogu biti tačka okupljanja

Kada mala država lansira svoj prvi satelit, ona u orbitu ne šalje samo tehnologiju, već i poruku da ima ambiciju, znanje i sposobnost da pomjera sopstvene granice, kaže izvršni direktor organizacije Montenegro Space Research (MSR) dr Filip Jovićević.

U intervjuu za Forbes Crna Gora poručuje da uspjeh satelita Luča pokazuje da Crnoj Gori ne nedostaje talenat, već sistem koji će talentu dati prostor, povjerenje i šansu.

Smatra da je Crna Gora prvim satelitom pokazala da i mala država može realizovati tehnološki zahtjevne projekte i Luča sada uspješno komunicira sa Zemljom, šalje fotografije i telemetriju, te prikuplja podatke o kosmičkoj radijaciji.

Projekat je, kako kaže, imao izazove i prepreke, jer je mnogo lakše razvijati velike ideje u sistemima koji već imaju infrastrukturu, kapital i tradiciju, a mnogo teže to raditi iz male države.

“Ali kada uspijete, onda taj uspjeh ima mnogo šire značenje”, rekao je.

Prema njegovim riječima, lansiranje je povezalo inženjere, studente, radioamatere i građane oko zajedničkog rezultata.

Poručuje da Crnoj Gori ne fali talenat, već uređen sistem koji će taj talenat pretvoriti u rezultat.

Jovićević ne isključuje javni angažman, ali ističe da funkcija ne smije biti cilj, već konkretan doprinos društvu i državi. Smatra da će Crnoj Gori u narednim godinama biti potrebni ljudi koji razumiju globalne trendove, ekonomiju budućnosti i tehnološke promjene koje dolaze.

Koliko je lansiranje Luče promijenilo percepciju Crne Gore u međunarodnoj naučnoj i svemirskoj zajednici? Da li ste nakon lansiranja dobili nove kontakte, ponude za saradnju ili interesovanje institucija iz inostranstva?

Mislim da je Luča promijenila međunarodnu percepciju Crne Gore mnogo više nego što veličina naše države možda sugeriše. Kada jedna mala država lansira svoj prvi satelit, ona ne šalje samo tehnologiju u orbitu. Ona šalje poruku da posjeduje ambiciju da pomjera sopstvene granice, ali i sposobnost da takvu ambiciju pretvori u rezultat.

Ono što me posebno raduje jeste činjenica da je nakon lansiranja Luče poraslo interesovanje međunarodnih kompanija, organizacija i pojedinaca za saradnju sa Montenegro Space Research. Danas mnogo češće vodimo razgovore o potencijalnim partnerstvima, zajedničkim projektima i mogućnostima razvoja svemirskog sektora u Crnoj Gori. Za mene je to jedan od najvećih rezultata Luče. Ne samo sama činjenica da je satelit u orbiti, već činjenica da se Crna Gora prvi put u tom kontekstu pojavila na globalnoj mapi.

Mislim da male države često potcjenjuju snagu simboličkih iskoraka. Jedan takav projekat može otvoriti vrata koja se decenijama nijesu otvarala.

Kada ste prije nekoliko godina prvi put govorili o ideji crnogorskog satelita, koliko je ljudi vjerovalo da je takav projekat realno ostvariv?

Iskreno, veoma malo ljudi. I to je donekle razumljivo. Crna Gora nikada ranije nije imala svemirski program, institucionalnu tradiciju u toj oblasti, niti razvijen aerospace ekosistem. Kada u takvom okruženju kažete da želite da lansirate prvi crnogorski satelit, prirodna reakcija mnogih ljudi je skepticizam. Međutim, ja vjerujem da se društva ne mijenjaju tako što čekaju idealne uslove. Društva se mijenjaju onda kada neko odluči da napravi prvi korak.

Naravno, bilo je mnogo izazova, nerazumijevanja i prepreka, ali upravo to daje dodatnu vrijednost cijelom projektu. Mnogo je lakše razvijati velike ideje u sistemima koji već imaju infrastrukturu, kapital i tradiciju. Mnogo je teže to raditi iz male države. Ali kada uspijete, onda taj uspjeh ima mnogo šire značenje. On pokazuje da veličina države ne mora da određuje veličinu njene ambicije.

Kakve rezultate je Luča do sada ostvarila u orbiti? Da li satelit uspješno prikuplja podatke o kosmičkoj radijaciji i šalje ih na Zemlju?

Luča je prije svega satelit naučno-edukativnog karaktera ali i tehnološki dokaz da Crna Gora može učestvovati u svemirskim projektima. Satelit uspješno komunicira sa Zemljom, šalje fotografije, telemetrijske podatke i omogućava prikupljanje podataka o kosmičkoj radijaciji, što nam daje direktan uvid u ponašanje komponenti u specifičnim orbitalnim uslovima.

Posebno sam ponosan na činjenicu da je upravo kroz rad na tom segmentu misije okupljen tim mladih ljudi i studenata iz Crne Gore koji sarađuju sa međunarodnim kolegama i stručnjacima. Smatram da je upravo to jedna od najvećih vrijednosti projekta – stvaranje nove generacije ljudi koja će jednog dana voditi još složenije projekte.

Zanimljivo je da je projekat aktivirao i radioamatersku zajednicu. Već u prvim danima nakon lansiranja, članovi Saveza radioamatera Crne Gore uspjeli su da prime signal Luče iz orbite, što je za mnoge predstavljalo jedinstveno iskustvo. Mislim da je to bio lijep primjer kako jedan svemirski projekat može povezati inženjere, studente, radioamatere i građane oko zajedničkog uspjeha.

Pored naučnog i edukativnog značaja, Luča je tokom svog boravka u orbiti postala mnogo više od običnog svemirskog projekta. Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore emitovala je posebnu telemetrijsku poruku, što je izazvalo veoma pozitivne reakcije javnosti.

To nam je pokazalo da svemirski projekti nijesu samo pitanje tehnologije. Oni mogu probuditi osjećaj zajedništva, ponosa i uvjerenja da i mala država može ostvariti velike stvari. U ovakvim misijama nije važno samo ono što satelit uradi u orbiti. Važno je i ono što ostane na Zemlji: nova znanja, obučeni ljudi, međunarodna partnerstva i veće samopouzdanje jedne države. Zbog toga često kažem da je Luča mnogo više od satelita. Ona je dokaz da Crna Gora može graditi projekte koji su do prije nekoliko godina djelovali gotovo nezamislivo.

Luča je nominovana za međunarodnu nagradu „Rookie of the Year“. Šta ova nominacija znači za Montenegro Space Research i za Crnu Goru kao zemlju koja se tek upisala na mapu svemirskih država?

Ta nominacija za nas ima veliku simboličku i profesionalnu vrijednost. Prije svega, važno je razumjeti o kakvoj se nominaciji radi. Riječ je o nagradi „Rookie of the Year“ koju dodjeljuje AIAA, odnosno American Institute of Aeronautics and Astronautics (Američki Institut za Aeronautiku i Astronautiku), jedna od najuglednijih profesionalnih organizacija u oblasti vazduhoplovstva i svemirskih tehnologija na svijetu. Nagrada se dodjeljuje u okviru SmallSat zajednice projektima koji predstavljaju prvo uspješno svemirsko dostignuće jedne organizacije, kompanije ili države.

Sama činjenica da je Luča uopšte nominovana predstavlja veliko međunarodno priznanje za Montenegro Space Research i za Crnu Goru. Naravno da svakome imponuje mogućnost da osvoji jedno takvo priznanje, ali smatram da je i sama nominacija već veliki uspjeh za organizaciju koja dolazi iz države koja je tek nedavno napravila prvi ozbiljan iskorak u svemirski sektor. O tome ko će na kraju odnijeti nagradu odlučuju drugi. Naš posao je da nastavimo da gradimo projekte koji mogu biti konkurentni na međunarodnom nivou. Za mene je možda još važnije to što se ime Crne Gore danas nalazi u istoj diskusiji sa državama i organizacijama koje imaju mnogo dužu tradiciju u svemirskom sektoru. To pokazuje da male države mogu biti relevantne kada imaju dovoljno znanja, upornosti i vizije.

Crna Gora je i dalje društvo opterećeno brojnim podjelama. Može li razvoj nauke, tehnologije i novih industrija postati prostor koji ljude ponovo okuplja oko zajedničke budućnosti?

Mislim da može, i da upravo u tome leži velika vrijednost znanja, tehnologije i razvoja. Svaka ozbiljna država mora počivati na međusobnom poštovanju, institucionalnoj stabilnosti i kulturi uvažavanja države i njenog identiteta. Ali isto tako vjerujem da društva postaju snažnija onda kada ih počnu povezivati zajednički uspjesi, znanje, razvoj i osjećaj da zajedno grade nešto što ostaje budućim generacijama.

Kada radite na ozbiljnim projektima, postaje mnogo manje važno ko je koje političke, nacionalne ili vjerske pripadnosti. Tada su važni znanje, sposobnost, odgovornost i zajednički cilj. Crna Gora je mala država i ne bi smjela sebi dozvoliti da previše energije troši na podjele i prošlost, dok ostatak svijeta ubrzano ide naprijed. Tehnologija, inovacije i obrazovanje mogu postati zajednička tačka okupljanja oko budućnosti države.

Da li crnogorsko društvo dovoljno cijeni mlade preduzetnike i ljude koji pokušavaju da grade nove ideje?

Mislim da polako počinje, ali još nedovoljno. Kod nas i dalje postoji određeni strah od ambicije. Kada neko pokuša nešto veliko, prva reakcija često nije podrška, već skepticizam. Mislim da u našem društvu i dalje postoji uvjerenje da godine automatski znače i veće znanje, iskustvo ili sposobnost. Zbog toga mladim ljudima često treba mnogo više vremena da ih okolina shvati ozbiljno. Ponekad se dešava i da kada mladi ljudi pokrenu nešto novo ili uspješno, to kod određenih pojedinaca izazove otpor ili povrijeđeni ego, umjesto podrške.

U razvijenim društvima ljude mnogo češće pitaju: “Kako možemo pomoći?” Kod nas se i dalje često postavlja pitanje: “Zašto si uopšte pokušao?” Ali ja nijesam pesimista. Mislim da se to mijenja. Nove generacije su otvorenije, globalnije povezane i manje opterećene starim obrascima razmišljanja. Crnoj Gori ne fali talenat. Fali joj sistem koji će talentu dati prostor, povjerenje i šansu.

Šta mislite da je najveći problem crnogorske ekonomije?

Jedan od najvećih izazova je prevelika zavisnost od nekoliko sektora i nedovoljno ulaganje u industrije visoke dodatne vrijednosti. Turizam je izuzetno važan i biće važan, ali država dugoročno ne može živjeti samo od sezonske ekonomije. Ako želimo stabilniji i otporniji razvoj, moramo graditi ekonomiju znanja. To znači više ulaganja u tehnologiju, IT, energetiku, proizvodnju, digitalne servise, inovacije i obrazovanje.

Najveća prednost industrija zasnovanih na znanju jeste što njihova vrijednost ne zavisi od veličine države, prirodnih resursa ili turističke sezone. Dovoljni su znanje, talentovani ljudi i kvalitetna ideja. Danas jedna uspješna tehnološka kompanija ili softverski proizvod mogu stvarati ogromnu dodatnu vrijednost uz neuporedivo manje korišćenje fizičkih resursa nego tradicionalne industrije. Upravo zbog toga države širom svijeta sve više ulažu u inovacije, istraživanje i razvoj.

Male države ne mogu konkurisati veličinom tržišta, ali mogu konkurisati znanjem, specijalizacijom, brzinom i sposobnošću da prepoznaju niše u kojima mogu biti relevantne. Ali za to je potrebna dugoročna dosljednost i kontinuitet. Razvoj novih industrija ne dešava se kroz jedan mandat ili jednu inicijativu, već kroz jasnu viziju i strpljiv rad tokom deset ili više godina.

Često govorite o povezivanju svemira, energetike i tehnologije. Kako to konkretno izgleda iz biznis perspektive?

Iz biznis perspektive, budućnost neće pripadati kompanijama i državama koje razmišljaju usko. Svemir, energetika, podaci, vještačka inteligencija, cyber security i telekomunikacije sve više postaju povezani sistemi. Satelitske tehnologije danas imaju primjenu u energetici, poljoprivredi, bezbjednosti, klimatskim analizama, urbanom planiranju, logistici i upravljanju prirodnim resursima. Energetika više nije samo pitanje proizvodnje električne energije. To je pitanje podataka, efikasnosti, skladištenja, pametnih mreža, digitalnih sistema i strateške otpornosti države.

Ko bude kontrolisao napredne energetske sisteme i podatke, kontrolisaće ozbiljan dio ekonomije budućnosti. Zato mislim da Crna Gora mora razmišljati široko. Nije poenta samo da uvozimo tehnologije, već da gradimo kompetencije, lokalne partnere, inženjersko znanje i modele kroz koje domaće kompanije mogu postati dio većih međunarodnih lanaca vrijednosti. Suština moderne ekonomije jeste povezivanje znanja, kapitala, tehnologije i međunarodnih partnera.

Sa 33 godine postali ste doktor poslovnih nauka iz oblasti strateškog menadžmenta, osnovali kompanije i lansirali prvi crnogorski satelit. Šta vas zapravo najviše pokreće – biznis, ambicija ili želja da ostavite trag?

Vjerovatno kombinacija svega toga, ali ako bih morao da izdvojim jednu stvar – to je želja da stvorim nešto što ranije nije postojalo. Profit je važan i svako ko se bavi biznisom mora biti racionalan. Ali mene nikada nije pokretala samo finansijska strana. Uvijek me je više privlačila ideja da pokrenem projekte koji pomjeraju granice mogućeg u sredini iz koje dolazim.

Volim projekte koji na početku djeluju previše ambiciozno. Upravo tu se vidi koliko zaista vjerujete u neku ideju. Naravno, obrazovanje i doktorat su mi dali dodatnu širinu, posebno u razumijevanju strategije, sistema i dugoročnog razvoja. Ali vjerujem da znanje ima punu vrijednost tek onda kada se pretoči u konkretna djela. Mene zanima spoj akademskog znanja, preduzetničke energije i društvene koristi. Ako nešto što radim može otvoriti vrata drugim ljudima, inspirisati mlade ili pomoći Crnoj Gori da bude vidljivija i konkurentnija, onda to za mene ima pravi smisao.

Dio svog obrazovanja i profesionalnog razvoja gradili ste u međunarodnom okruženju, od Rima do Ženeve. Koliko vam je iskustvo života i rada u inostranstvu promijenilo pogled na Crnu Goru i njen potencijal?

Svaki grad i iskustvo su na mene ostavili određeni trag, ali mislim da me je Ženeva vjerovatno najviše oblikovala, i profesionalno i kao čovjeka. Upravo sam tamo dobio svoje prvo ozbiljno profesionalno iskustvo kao pripravnik pri Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama, gdje sam imao priliku da upoznam međunarodnu diplomatiju i način na koji funkcionišu globalne institucije. U Ženevi sam, zajedno sa poslovnim partnerom iz Francuske, osnovao i svoju prvu kompaniju, što mi je dalo potpuno novu perspektivu o biznisu, međunarodnoj saradnji i povezivanju ljudi iz različitih kultura i sistema.

Kada živite u međunarodnim centrima poput Ženeve, Londona ili Rima, shvatite koliko su znanje, reputacija, mreža kontakata i profesionalna kultura važni za razvoj jednog pojedinca, ali i jedne države. Istovremeno, takvo iskustvo vas učini još svjesnijim koliko je važno vratiti dio znanja svojoj zemlji. Za mene patriotizam nijesu velike riječi, već konkretna djela; projekti, inicijative i rezultati koji mogu biti korisni građanima i doprinijeti dugoročnom razvoju Crne Gore. Možda je upravo međunarodno iskustvo učinilo da još jasnije vidim koliko Crna Gora ima potencijala, ali i koliko mora raditi na tome da taj potencijal pretvori u sistem.

Vaš profil se često vezuje za javni i strateški prostor. Da li razmišljate o političkom angažmanu ili doprinosu javnom životu Crne Gore? Šta želite da ljudi jednog dana kažu za Vas?

Mislim da ljudi koji dolaze iz biznisa, tehnologije i međunarodnog okruženja treba mnogo aktivnije da učestvuju u kreiranju budućnosti države. Ne nužno i isključivo kroz politiku u klasičnom smislu, već kroz strateške inicijative, savjetodavne uloge, razvojne projekte i povezivanje Crne Gore sa međunarodnim partnerima. Crnoj Gori će u narednim godinama biti potrebni ljudi koji razumiju globalne trendove, ekonomiju budućnosti i tehnološke promjene koje dolaze. Projekti poput Luče nauče vas mnogo više od same tehnologije. Nauče vas kako da upravljate kompleksnim procesima, međunarodnim partnerstvima, ograničenim resursima, visokim očekivanjima i velikom odgovornošću.

Kada iz male države uspijete realizovati projekat koji dobije međunarodno priznanje i otvori vrata globalnim partnerstvima, onda shvatite da granice često nijesu pitanje kapaciteta, već prilike i okruženja. Zbog toga vjerujem da danas mogu dati najveću vrijednost upravo na projektima koji zahtijevaju spoj strateškog razmišljanja, međunarodnog iskustva, inovacija i sposobnosti da se ideje pretvore u konkretne rezultate.

Da li sebe mogu vidjeti i u formalnijem javnom angažmanu? Ne isključujem tu mogućnost. Ali smatram da funkcija sama po sebi nikada ne smije biti cilj. Cilj mora biti konkretan doprinos društvu i državi.

Što se tiče ličnog traga, volio bih da ljudi jednog dana kažu da sam pomogao da se pomjere granice mogućeg u Crnoj Gori. Da nijesam čekao idealne uslove da bih počeo. I da sam, koliko god sam mogao, radio na tome da Crna Gora bude prepoznata kao država koja ne čeka budućnost, već je aktivno stvara.