Svijet ima još šest mjeseci da izbjegne prehrambenu krizu
Zatvaranje Hormuškog moreuza moglo bi u narednih šest do 12 mjeseci izazvati novi globalni rast cijena hrane, upozorava Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO), dok rat na Bliskom istoku sve ozbiljnije prijeti svjetskim lancima snabdijevanja. Organizacija upozorava da bi poremećaji u prometu energenata i đubriva mogli pokrenuti lančanu reakciju koja bi se na kraju prelila i na police prodavnica širom svijeta.
Prema procjenama FAO-a, posljedice se više neće zadržati samo na tržištu energije. Kriza bi se mogla preliti na đubriva, poljoprivrednu proizvodnju i na kraju cijene hrane koje plaćaju potrošači širom svijeta.
„Države moraju hitno početi da razmišljaju kako da povećaju otpornost svojih ekonomija na ovakav šok i smanje moguće posljedice“, upozorio je glavni ekonomista FAO-a Maksimo Torero (Maximo Torero).
Završna faza je rast cijena hrane
Hormuški moreuz jedna je od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta kroz koju prolazi veliki dio globalne trgovine energentima i sirovinama. Svako ozbiljnije zatvaranje ili poremećaj saobraćaja odmah povećava troškove energije, a time i troškove poljoprivredne proizvodnje.
FAO upozorava da bi se kriza mogla razvijati u nekoliko faza: prvo rast cijena energije, zatim poskupljenje đubriva i sjemena, potom pad prinosa, rast cijena poljoprivrednih sirovina i na kraju snažna inflacija hrane.
Prvi znaci već su vidljivi. FAO-ov indeks cijena hrane porastao je u aprilu treći mjesec zaredom, najviše zbog viših troškova energije i poremećaja povezanih sa sukobima na Bliskom istoku, piše Politiko (Politico).
Đubriva iz Rusije kao rješenje
Najveći rizik prijeti siromašnijim državama Azije, Afrike i Latinske Amerike, koje zavise od uvoza azotnih đubriva s Bliskog istoka, dok veliki dio stanovništva već sada najveći dio prihoda troši na hranu.
Upozorenje FAO-a dolazi u trenutku kada Evropska komisija pokušava da osmisli novu strategiju za đubriva i sigurnost snabdijevanja hranom. Brisel se zasad fokusira na dugoročne mjere poput recikliranja poljoprivrednog otpada i stajskog đubriva, ali izbjegava najbrže poteze koji bi odmah smanjili troškove evropskim farmerima, poput suspenzije carina na ruska i bjeloruska đubriva ili privremenog ublažavanja poreza na ugljenik.
FAO zato poziva vlade da hitno obezbijede alternativne trgovačke rute, izbjegnu zabrane izvoza hrane i zaštite humanitarne lance snabdijevanja kako bi spriječile novu globalnu prehrambenu krizu.