Prvi sastanak Trampa i Sija: „Kineska vrata ka svijetu biće još više otvorena“
Američki predsjednik Donald Tramp i kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) su, u okviru trodnevne Trampove posjete Pekingu, razgovarali o ekonomskim pitanjima, među kojima su otvaranje Kine američkim kompanijama, kineska kupovina američkih poljoprivrednih proizvoda i protok energenata kroz Hormuški moreuz.
Po Trampovom dolasku u srijedu uveče, u četvrtak je održan prvi od dva planirana sastanka dvojice lidera, koji je trajao nešto više od dva sata. Američkog predsjednika u prvoj posjeti Kini poslije devet godina prati i delegacija direktora vodećih kompanija, među kojima su izvršni direktor Tesle Ilon Mask (Elon Musk), odlazeći šef Epla (Apple) Tim Kuk (Tim Cook) i izvršni direktor Envidije (Nvidia) Džensen Huang (Jensen Huang), koji se delegaciji pridružio u posljednjem trenutku, kada ga je predsjednički avion pokupio na Aljasci.
Si je u uvodnom obraćanju američkim delegatima rekao da su „američke kompanije duboko uključene u reforme i otvaranje Kine, proces od kojeg su korist imale obje strane. Kineska vrata ka spoljnjem svijetu biće samo još više otvorena”, prenio je Blumberg (Bloomberg). Si je dodao da vjeruje da će američke kompanije u Kini imati još šire prilike.
Tramp je u svom obraćanju rekao da će vodeći direktori „iskazati poštovanje vama i Kini” i da se „raduju trgovini i poslovanju”.
Divno i nevjerovatno
Kada su razgovori lidera počeli, neki američki direktori dali su kratke izjave novinarima. Mask je rekao da tokom posjete želi da postigne „mnogo dobrih stvari” i da je sastanak bio „divan”. Kuk je, na pitanje kako su prošli sastanci, pokazao palac gore, dok je Huang rekao: „Si i predsjednik Tramp bili su nevjerovatni.”
Sastanku prisustvuje i izvršni direktor Boinga (Boeing) Keli Ortberg (Kelly Ortberg), budući da kompanija nastoji da postigne potencijalno istorijsku prodaju više stotina aviona Kini, čime bi se američki proizvođač poslije gotovo decenije vratio na to brzo rastuće avio-tržište.
Rojters (Reuters) je, međutim, izvijestio da su SAD odobrile listu od 10 kompanija koje mogu kupovati druge najmoćnije Envidijine čipove H200. Huang nastoji da dobije pristup kineskom tržištu, koje ograničavaju američke izvozne restrikcije na napredne čipove za vještačku inteligenciju, dok se dvije zemlje takmiče u razvoju te ključne tehnologije.
Poljoprivredni proizvodi i nafta
Lideri su razgovarali i o kineskoj kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda, među kojima se izdvaja soja kao važan izvozni proizvod. Tramp je istakao potrebu za većom kupovinom od strane Kine, najvećeg svjetskog uvoznika soje, koja ipak sve više kupuje od najvećeg svjetskog izvoznika, Brazila, koji nudi jeftiniji proizvod i ima nižu carinsku stopu. Tramp je upozorio i da treba zaustaviti dotok kineskih sastojaka za proizvodnju opioida fentanila u SAD.
Predsjednici dvije najveće svjetske ekonomije razgovarali su o otvaranju Hormuškog moreuza radi podrške trgovini energentima, prije svega naftom i gasom. Si je izrazio protivljenje Kine militarizaciji tog plovnog puta, rekao je za Blumberg zvaničnik Bijele kuće.
Bijela kuća je saopštila da je Si pokazao interesovanje za kupovinu veće količine američke nafte, kako bi smanjio zavisnost Kine od Hormuškog moreuza. Nedugo zatim, američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) rekao je da su razgovarali o tome da Peking kupuje više energenata iz SAD-a i da bi nafta sa Aljaske za Kinu bila „prirodan” izbor. U kineskim sažecima razgovora nije bilo pomena kupovine energenata.
Kina od maja 2025. nije uvozila američku naftu zbog carina od 20 odsto uvedenih tokom trgovinskog rata, a ukidanje tih nameta vjerovatno bi bilo preduslov za bilo kakav nastavak kupovine. SAD nikada nijesu bile važan izvor sirove nafte za najvećeg svjetskog uvoznika.
Si je, ipak, kao najvažnije pitanje bilateralnih odnosa označio Tajvan, što američki sažetak razgovora nije pominjao.
Trgovina i ulaganja
SAD i Kina razgovaraju o odboru za ulaganja, koji bi kineskim kompanijama potencijalno omogućio da ulažu u SAD u neosjetljive sektore, rekao je Besent u intervjuu za CNBC u Pekingu.
Besent je kazao da se pregovara i o odboru za trgovinu. Jedna od ideja je ukidanje carina na trgovinski promet vrijedan oko 30 milijardi dolara „za nekritične oblasti i oblasti koje ne želimo da vratimo kući”, rekao je.