Države kupile 863 tone zlata u 2025, najviše Poljska
Centralne banke su u 2025. kupile 863 tone zlata, a snažan trend nastavljen je i u prvom kvartalu 2026, kada su službene institucije neto kupile gotovo 244 tone.
Narodna banka Poljske bila je najveći kupac zlata u 2025. godini, s dodatne 102 tone, čime je povećala zlatne rezerve na 550 tona, a u prvom kvartalu 2026. dodala je još 31 tonu zlata i povećala ukupne rezerve na 582 tone.
Hrvatska preko Hrvatske narodne banke posjeduje 1,8 tona zlata, dok su susjedi poput Slovenije završili 2025. s 4,23 tone zlatnih rezervi, a Srbija je 2025. godinu završila, kako navodi NBS, s rekordnih 52,5 tona.
„Godine 1880. zlato unutar deviznih rezervi svih centralnih banaka činilo je 90% ukupnih deviznih rezervi, da bi 2007. godine palo na najniže razine od tek 9,1%. Razlog tome bio je trend ulaganja u USD obveznice koje su donosile prinos, za razliku od zlata. Taj se trend u posljednjih 20-ak godina radikalno promijenio, pa se kroz proces dedolarizacije vrši zamjena imovine, odnosno prodaju USD obveznica i kupuje zlato kao temelj povjerenja u monetarnu politiku. Time zlato ne postaje samo ‘alat’, već i dio monetarne strategije kojoj pristupaju centralne banke. Tim putem, zlato prestaje biti relikt prošlosti i postaje garancija monetarne stabilnosti u budućnosti“, rekao je Vladimir Potočki, član uprave Auro Domus Online i direktor sektora investicijskog zlata.
Za vrijeme guvernera Željka Rohatinskog, HNB je prodala 13 tona zlata u zamjenu za USD, kao odgovor na tadašnji trend većine centralnih banaka, što se na kraju nije pokazalo kao najmudrija odluka. Ali, lako je danas suditi o tome. „Mislim da je nužno odluke koje su donesene uvijek gledati u kontekstu vremena kada su bile donijete“, ističe Potočki.
U uslovima rata, sankcija, trgovinskih napetosti i sve izraženije podjele globalnog finansijskog sistema, zlato ponovo dobija ulogu sigurne i izrazito likvidne imovine.
„Prema podacima World Gold Councila, centralne banke su u 2025. godini neto kupile 863,3 tone zlata. Iako je to manje od više od 1.000 tona godišnje koliko su kupovale u prethodne tri godine, potražnja je i dalje znatno iznad dugoročnog prosjeka iz razdoblja 2010–2021, koji iznosi 473 tone godišnje. Trend se nastavio i u 2026. godini, gdje su u prvom kvartalu centralne banke i druge službene institucije kupile 243,7 tona zlata, što je 17% više nego u prethodnom kvartalu i 3% više nego u istom razdoblju godinu ranije. Najveći kupci u prvom kvartalu bile su Poljska, Uzbekistan i Kazahstan“, navodi u svojoj analizi Vladimir Potočki.
Najveći prijavljeni kupci zlata u prvom tromjesečju 2026. godine:
- Poljska – 31 tona
- Uzbekistan – 25 tona
- Kazahstan – 12 tona
- Kina – 7 tona
- Češka i Malezija – 5 tona
Ovi podaci imaju i snažnu geopolitičku težinu. Poljska je zemlja na istočnom krilu NATO-a, neposredno uz prostor najveće bezbjednosne krize u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Njena kupovina zlata nije samo finansijska odluka, nego i poruka o načinu na koji države razmišljaju o sigurnosti, rezervama i monetarnoj neovisnosti.
„Centralne banke ne kupuju zlato zato što prate kratkoročni tržišni trend, nego zato što žele dio rezervi držati u imovini koja nije vezana uz jednu valutu, jedan finansijski sistem ili jednu političku odluku. Uloga zlata danas je prije svega strateška, jer postoje ozbiljne naznake kraja petrodolara. Činjenica je da bi rat u Persijskom zalivu i taj čuveni Hormuz mogli potpuno promijeniti globalnu finansijsku arhitekturu“, zaključuje analizu Potočki.
