Iran ponudio novi mirovni predlog SAD-u, ali Tramp „nije zadovoljan”

Iran je pakistanskim posrednicima dostavio novi predlog u najnovijem pokušaju da se okonča rat sa SAD-om, ali Donald Tramp je rekao da njime nije „zadovoljan”.

„Trenutno vodimo razgovore, ali ne stižu do cilja”, rekao je novinarima, dodajući da su njegove opcije i dalje „ili ih raznijeti ili postići dogovor”, piše Gardian (Guardian).

Tramp nije detaljno objasnio šta smatra manjkavostima najnovijeg predloga, ali je rekao: „Traže stvari na koje ne mogu da pristanem.”

U Vašingtonu je Tramp odbacio rok koji ističe u petak, predviđen Zakonom o ratnim ovlašćenjima, prema kojem američki predsjednik mora tražiti odobrenje Kongresa za nastavak neprijateljstava duže od 60 dana. U pismu liderima Kongresa u petak, Tramp je tvrdio da Bijela kuća ne mora da traži odobrenje zakonodavne vlasti jer je sporazum o primirju postignut sa Iranom zapravo zaustavio odbrojavanje roka od 60 dana – tumačenje koje osporavaju mnogi pravni stručnjaci. Govoreći novinarima, Tramp je sugerisao da je zakon iz vremena Vijetnamskog rata „neustavan”.

Iranski državni mediji su, u međuvremenu, objavili da je Teheran u četvrtak uveče predao ponudu Pakistanu, kako bi je proslijedio Vašingtonu, iako njen sadržaj nije odmah bio poznat.

Novi predlog je u početku pakistanska vlada vidjela kao rezultat svoje intenzivne diplomatske aktivnosti iza kulisa. Uloga Islamabada posljednjih dana svela se na manje vidljiv, ali hitan zadatak prenošenja poruka između dvije strane, nakon što je zamah direktnih razgovora zastao.

Islamabad je saopštio da vjeruje da je dogovor nadohvat ruke. Međutim, suočava se sa Iranom koji rizikuje da precijeni svoju poziciju i američkom administracijom koja traži potpunu pobjedu, a ne kompromis.

Pakistanski zvaničnici kažu da su svjesni da nije u pitanju samo regionalni mir, već i zdravlje globalne ekonomije i egzistencija miliona najsiromašnijih ljudi u svijetu – uključujući i Pakistan, čiji se mjesečni račun za uvoz energije zbog rata gotovo utrostručio.

Odluka da se predlozi dostave Pakistanu uslijedila je nakon rasprave unutar Irana o tome da li uopšte treba ići diplomatskim putem ili se osloniti na pritisak koji mu daje ad hoc blokada Hormuškog moreuza. Iranski zvaničnici se nadaju da će Tramp željeti da okonča sukob prije samita sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinping), 14. i 15. maja.

Islamabad nastavak primirja, koje traje više od tri sedmice, vidi kao veliko dostignuće. Teheran i Vašington su saopštili da Pakistan ostaje glavni kanal za pregovore.

I Iran i SAD su pooštrili stavove nakon napretka koji ih je doveo u istu prostoriju u Islamabadu na cjelonoćnu rundu pregovora u aprilu – najviši nivo angažmana dvije strane od revolucije 1979. godine.

Prema Teheranu, ti razgovori bili su blizu dogovora, ali su SAD iznenada napustile pregovore. Vašington je saopštio da Iran nije bio spreman da ode dovoljno daleko. Pokušaj organizovanja druge runde u Islamabadu prošlog vikenda propao je nakon što je iranska strana odbila da se sastane sa američkim timom, koji je bio spreman da doputuje.

Američki zvaničnici su ove sedmice brifovali da Vašington razmatra povratak u rat. Neki glasovi u Iranu izrazili su frustraciju što Pakistan nije uspio da natjera SAD da se drže obaveza datih u pregovorima.

Nijedna strana nije spremna da popusti

Masud Kan (Masood Khan), bivši pakistanski ambasador u SAD-u, rekao je da Pakistan ne prenosi samo poruke između dvije strane. Kazao je da je intervencija Islamabada dovela do početnog dvosedmičnog primirja i sastanka SAD-a i Irana, uz pakistanske zvaničnike kao posrednike. Islamabad je, kako je rekao, ubijedio Trampa da produži primirje, koje sada nema navedeni rok.

Sljedeći zadatak bio je da se obje strane ubijede da istovremeno ukinu svoje blokade Hormuškog moreuza, rekao je. Međutim, Tramp je ove sedmice rekao da je blokada efikasnija od bombardovanja, dok je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei (Mojtaba Khamenei) pozdravio „novo poglavlje” za moreuz, što sugeriše da nijedna strana nije spremna da popusti.

Kancelarija američkog Ministarstva finansija upozorila je u petak da bi sve brodarske kompanije koje plate takse Iranu za prolazak kroz Hormuški moreuz, uključujući dobrotvorne donacije organizacijama kao što je Iransko društvo Crvenog polumjeseca, rizikovale kaznene sankcije. Teheran je predložio naplatu naknada brodovima koji prolaze kroz moreuz, kao dio dogovora za okončanje rata.

„Pakistan igra složenu ulogu posrednika”, rekao je Kan. „Iran signalizira da igra dugu igru, ali Amerika želi brze rezultate.”

Pakistanski vojni šef, feldmaršal Asim Munir, proveo je tri dana u Teheranu u aprilu, sastajući se sa različitim centrima moći u Iranu, dok je premijer Šehbaz Šarif (Shehbaz Sharif) radio na regionalnoj podršci mirovnom procesu, posjećujući Saudijsku Arabiju, Katar i Tursku. Islamabad je uključio i zemlje udaljene poput Japana da podrže diplomatske napore, a pakistanski ministar vanjskih poslova ove sedmice je razgovarao i sa Ivet Kuper (Yvette Cooper), britanskom ministarkom vanjskih poslova.

„Sat za diplomatiju nije stao”, rekao je Tahir Andrabi, portparol pakistanskog ministarstva vanjskih poslova, prije izvještaja o novom iranskom predlogu. „I dalje se nadamo pregovaračkom rješenju ovog pitanja.”

Prethodna iranska ponuda, takođe proslijeđena preko Pakistana, nudila je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ali odlaganje rješavanja pitanja nuklearnog programa zemlje. Tramp je rekao da Iran mora da se obaveže da neće nabaviti nuklearno oružje, pa bi Teheran morao da se pozabavi tim pitanjem kako bi zadovoljio Vašington i otvorio mogućnost nove runde direktnih razgovora.

Dva neriješena pitanja na nuklearnom frontu su dogovor o pauzi u iranskom obogaćivanju uranijuma i pronalaženje aranžmana za zalihe visoko obogaćenog uranijuma.

Regionalne diplomate upoznate sa razgovorima rekle su da bi trebalo biti moguće dogovoriti moratorijum na obogaćivanje od oko 10 godina – otprilike na pola puta između pregovaračkih pozicija dvije strane. Umjesto američkog zahtjeva da Iran preda visoko obogaćeni uranijum, on bi mogao biti poslat iranskom savezniku Rusiji, mogućnost o kojoj su ove sedmice razgovarali Trump i ruski lider Vladimir Putin, navodi Gardian.

Teheran nije pristao da se odrekne visoko obogaćenog uranijuma, niti prava na obogaćivanje. Iran je i dalje ogorčen zbog nesposobnosti SAD-a da zauzmu koherentan javni stav, nakon što je Tramp rekao da se protivi tome da Iranu bude dozvoljeno da obogaćuje uranijum čak i u medicinske svrhe – što je ustupak za koji je Iran vjerovao da ga je američka delegacija već napravila.

Džauhar Salem (Jauhar Saleem), bivši najviši pakistanski diplomata, sada predsjednik Instituta za regionalne studije, think tanka u Islamabadu, rekao je da je očigledna iranska strategija odugovlačenja pregovora u očekivanju boljeg dogovora veoma rizična. Ali Vašington takođe mora da prizna da njegove taktike pritiska tokom godina nijesu djelovale na Iran, rekao je.

„Nije realno da Iran pristane na sve zahtjeve”, rekao je Salem. „Sporazum mora biti situacija u kojoj obje strane dobijaju.”